BH novinari traže od države preuzimanje odgovornosti za nekažnjivost napada na novinare

BH novinari traže od države preuzimanje odgovornosti za nekažnjivost napada na novinare

Danas se u cijelom svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina prema novinarima, a u BiH još uvijek nisu pravno razriješene desetine fizičkih napada na novinare i medijske ekipe, pokušaje ubistva i druga brutalna kršenja prava na slobodu izražavanja, saopšteno je iz Udruženja BH novinari.

Upravni odobr BH novinara i Linija za pomoć novinarima zahtijevaju od vlasti u Bosni i Hercegovini, na nivou države i u entitetima Federacija BiH i Republika Srpske, odgovornije, profesionalnije i efikasnije rješavanje napada na novinare, te kažnjavanje osoba koje ugoržavanju sigurnost, života i osnovna ljudska prava novinara i medijskih profesionalaca.

U saopštenju BH novinara podsjećaju da je u posljednje dvije godine Linija za pomoć novinarima registrovala 118 slučajeva ugrožavanja sigurnosti, života i prava novinara u BiH, medju kojiima je bio jedan pokušaj ubistva, 11 fizičkih napada i 13 eksplicitnih prijetnji smrću. Napominju da nijedan od počinilaca ovih krivičnih djela nije kažnjen niti proceseuiran na efikasan i brz način, koji bi pokazao da državne istitucije i organi postupaju u skladu sa međunarodnim strandardima zaštite života novinara i njihove sigurnosti na ekikasan i odgovoran način.

“U tom kontekstu podsjećamo da još uvijek nije okončana potraga za drugim napadačenm na novinara Vladimira Kovaćevića, niti je zatraženo njegovo izručenje BiH, budući da se nalazi u bijegu od augusta 2018, kada se desio pokušaj ubistva ovog novinara u središtu Banja Luke. Prijetnje smrću i fizički napadi na novinare i medijske ekipe BHRT, FTV, BNTV, portala Žurnal, Klix, Bljesak, zatim na novinare Dragana Bursaća, Šreficu Galić, Slobodanu Vaskoviću, Amira Zukića, Nedžada Latića i brojne druge, ne samo da nisu porfesionlano istraženi od istražnih organa ( policije i tužilaštva) već nikada nisu ni adekvatno procesuirani kroz postojeći pravosudni sistem niti su počinitelji kažnjeni”, navodi se u saopštenju.

Zahtjevi i apeli za kažnjavanje napadača ne novinare, smatraju, ne stignu do onih kojima su upućeni, a novinari i mediji opstaju u sve radikalnijem i nesigurnijem okruženju.

“Zbog toga još jednom glasno zahtijevamo i očekujemo od nadležnih državnih institucija, prije svih ministarstava pravde na državnom nivou i u entitetima hitno pokretanje izmjena krivičnog zakonodavstva koje će osigurati efikasniju zaštitu novinara – žrtava krivičnih djela i natjerati postupanje policije i pravousdnih institucija u skladu sa medjunarodnim standardima zaštite slobde izražavnja i individualnh prava novinara”, navode u Udruženju.

Podsjećaju da nijedan slučaj ubistva, pogibije ili nestanka novinara u prethodnom bh. ratu nije istražen niti pravno okončan!?

Udruženje BH novinari je upravo završilo istraživanje i evidentiralo imena novinara i medijskih radnika nastradalih i nestalih u periodu 1992 -1996. godina na ratištima širom BiH. Na toj je listi 80 imena, uključujući i 12 stranih novinara i snimatelja. Ova lista će biti predata Tužiteljstvu BiH sa rezlutnim zahjtevom za otvaranje istraga o ubistvima i stradanju novinara u bosanskohecegovačkom ratu.

“Upravni odobr BH novinara i Linija za pomoć novinarima naglašavaju kako napadi na novinare nisu samo napadi na njihov fizički i psihički integritet – oni su, istovremeno, napadi na slobodu izražavanja, slobodu medija i demokratske vrijednosti svakog društva. Za to su, naravno, odgovorni oni koji atakuju na novinarsku profesiju, ali odgovornost snose i državni organi i institucije od kojih se očekuje da u potpunosti poštuju domaće zakone i svoje međunarodne obaveze kako bi osigurali da se počinitelji i podstrekači nasilja nad novinarima privedu pravdi. Stoga, pozivamo vlasti BiH da hitno privedu pravdi sve napadače na novinare i medijske ekipe, kao i da podrže predlog Međunarodne federacije novinara da UN donesu Konvenciju za zaštitu novinara i medijskih profesionalaca. Bosna i Hercegovina mora takodje, hitno implementirati Akcioni plan UN za sigurnost novinara i sprječavanje nekažnjivost, kao i Preporuke Vijeća Evrope za zaštitu i sigurnost novinara i drugih medijskih radnika”, zaključeno je u saopštenju.

Za deset godina ubijeno 324 novinara u svijetu

Nekažnjivost zbog ubistava novinara utvđena je u 14 zemalja, pokazao je Globalni indeks nekažnjivosti Komiteta za zaštitu novinara, koji rangira zemlje u odnosu na neprocesuiranje ubica novinara.

Na vrhu liste je Somalija, najgora zemlja po ovom pitanju već četvrti put, a pridružile su joj se i Afganistan, gdje je bombaš samoubica targetirao grupu od devet novinara u Kabulu, i Kolumbija gdje je dio gerilaca navodno povezanih sa trgovinom droge kidnapovao i ubio ekvadorsku grupu novinara.

U proteklih deset godina, najmanje 324 novinara je ubijeno širom svijeta a u 85 posto slučajeva niko nije osuđen. Ohrabrujuća je to činjenica, poručuje Komitet za zaštitu novinara, za one koji žele cenzurisati ili konrolisati medija koristeći se nasiljem.

NUNS pozvao državu na odgovornost

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je danas zatražilo da države preuzme odgovornost za nekažnjavanje napada na novinare, i pozvalo vlast da podrži prijedlog Međunarodne federacije novinara (IFJ) da UN donesu Konvenciju o zaštiti novinara i drugih medijskih profesionalaca.

NUNS navodi da je ove godine zabilježio 22 slučaja napada, prijetnji i zastrašivanja novinara, te da je u četiri slučaja tužilaštvo utvrdilo da nema mjesta pokretanju postupka, jer nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, 16 slučajeva je još u toku pred tužilaštvom, dok je u jednom slučaju pokrenut sudski postupak, a jedan slučaj nije prijavljen policiji.

Close