DESETINE POLITIČARA NA DVIJE STOLICE: Crnadak i Ramić osim ministarskih plata primaju i poslaničke paušale

DESETINE POLITIČARA NA DVIJE STOLICE: Crnadak i Ramić osim ministarskih plata primaju i poslaničke paušale

Zbog komplikovanog i dugotrajnog izbornog postupka u Bosni i Hercegovini moguće je da političari nakon opštih izbora sjede i na dvije stolice. Takvih primjera ima dosta i nakon izbora koji su održani u oktobru 2018. godine.

Ramić i Crnadak

Piše: Erduan Katana/InfoRadar

Na prošlogodišnjim opštima izborima u BiH Igor Crnadak, kao kandidat Partije demokratskog progresa, izabran je za poslanika u Narodnoj skupštini.

Paušal - sitnica od 1.785 maraka

U poslaničkim klupama skoro da nije viđen od polaganja zakletve, jer i dalje obavlja funkciju ministra vanjskih poslova BiH. Ipak, kako je potvrđeno iz parlamenta ovog bh. entiteta, redovno prima poslanički paušal, kao i ministarsku platu.

Osim njega, kako nam je potvrđeno, poslanički paušal u Narodnoj skupštini RS prima i Edin Ramić, odlazeći ministar za izbjeglice i raseljene osobe u Vladi FBiH, koji je na opštim izborima u oktobru izabran za narodnog poslanika (a koji također i dalje dobija i platu).

Prema podacima Centra civilnih inicijativa (CCI), narodni poslanik koji nije u stalnom radnom odnosu u NS RS ima pravo na naknadu u mjesečnom iznosu (paušal) od 70% osnovne plate poslanika koji su u stalnom ili profesionalnom radu. Po navedenom osnovu, poslanici u mandatu od 2014.-2018. primali su mjesečnu naknadu od 1.785 KM.

U izjavi za Inforadar Crnadak je kazao da „ovaj slučaj ne želi komentarisati“.

“Moj je stav jasan da, kako su to poslanici PDP-a u Narodnoj skupštini i predlagali, treba usvojiti zakon po kojem bi svaki građanin bez obzira na broj funkcija koje obavlja trebao primati naknadu/platu samo po jednom osnovu. Nažalost, poznato je da se tome vladajuća većina u Republici Srpskoj protivi pa se takav prijedlog zakona nije ni našao na skupštinskoj raspravi”, kazao je on.

Igor Žunić, šef poslaničkog kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini RS, potvrdio je da pitanje naknada poslanicima koji obavljaju još neku funkciju u vlasti na državnom nivou nije regulisano aktima skupštine. No, o tome trebali li to urediti zakonom – nije se izjasnio.

Kako i u entitetu Federaciji BiH još nije fomirana Vlada, dio federalnih ministara do novog saziva obavljaće dvije funkcije.

Pojedinci se navodno "odrekli" naknada

Sve do izbora nove Vlade Federacije BiH federalni ministri Aljoša Čampara, Zora Dujmović, Jelka Miličević, Josip Martić, Šemsudin Dedić, Edita Džapo, Salko Bukvarević i Edin Ramić nastaviće obavljati funkcije u izvršnoj vlasti. Svi oni su nakon posljednjih opštih izbora dobili i mjesta u državnom ili entitetskim parlamentima.

Sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH Izmir Hadžiavdić kaže da delegati ne mogu primati dvije plate, odnosno da uživaju samo jedno pravo kada je riječ o finansijama.

Osim Crnadka, ministarske pozicije onim zastupničkim u Parlamentarnoj skupštini BiH trebali bi zamijeniti i Denis Zvizdić (predsjedavajući Savjeta ministara BiH), Adil Osmanović (ministar civilnih poslova BiH), Šemsudin Dedić (federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva), Edita Đapo(federalni ministar turizma i okoline), Dragan Mektić (ministar bezbjednosti BiH) i Mirko Šarović(ministar inostrane trgovine i ekonomskih odnosa BiH).

Prema podacima Parlamenta BiH, oni još uvijek ne primaju zastupničke naknade, ali to je čin njihovih vlastitih odluka, a ne zakonskih normi. Ovo nam je potvrdo i Mladen Bosić, delegat u Doma naroda Parlamenta BiH.

“Zakonom pitanje primanja naknada po više osnova nije regulisano, i stoga je to dobra volja pojedinca. Kada govorimo o ministrima u Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije koji su izabrani za zastupnike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, oni su svjesni posljedica koje bi to imalo kada bi uzimali dvije plate. Jer u društvu u kojem je toliko siromašnih to bi naišlo na osudu javnosti”, kazao je Bosić.

Na pitanje da komentira inicijativu PDP-a da se nosiocima funkcija dozvoli da prihode ostvaruju samo po jednom osnovu, Bosić je kazao da bi bilo potrebnije zakonima utvrditi da niko ne može obavljati dvije ili više funkcija.

“Osim u vlasti, moć se nalazi i u participiranju u upravnim i nadzornim odborima. I kada bi za to bile i ukinute naknade veliki je broj onih koji se tih pozicija ne bi odrekli jer tu leži moć i moogućnost ostvarivanja različitih benefita”, rekao je Bosić za Inforadar.

Bez mogućnosti vanrednih izbora

Naš sugovornik smatra da je ključni problem zbog kojih je i otvoreno pitanje o kojem smo razgovarali činjenica da Izbornim zakonom BiH nisu uređene norme kojima bi se presjekla pat pozicija kada stranke koje imaju većinu u Parlamentu BiH nisu spremne da se dogovore oko uspostave vlasti u punom kapacitetu, odnosno u ovom slučaju formiraju novog Vijeća ministara BiH.

Podsjeća da se stoga za nivou BiH ne mogu raspisati ni vanredni izbori.

“Dakle, trebalo bi mijenjati Izborni zakon BiH, ali mi na sceni imamo potpunu blokadu zakonodavne vlasti na državnom nivou, pa se  slijedom toga ništa ne može preduzeti”, zaključuje Bosić.

Iako se u zvaničnim krugovima RS konstantno govori da je Vijeće ministara BiH u tehničkom mandatu, treba navesti da zakon ne poznaje na državnom nivou tehnički mandat, o čemu se u više navrata očitovao i ministar Šarović. Stoga, izvršna vlast uglavnom funkcionira neometano.

Što se državnog parlamenta tiče, iako od svog konstituisanja ništa ne radi, zastupnici uredno primaju plate, paušale, naknade za odvojeni život, putne troškove, topli obrok… No, pred javnošću ne pokazuju ni trunku nelagode, a još manje stida.

Kada konačno nova vlast u BiH bude do kraja konstituisana, za očekivati bi bilo da se pristupi izmjenama izbornog zakonodavstva kako se ne bi događale ovakve situacije, kada zbog međusobnih uvjetovanja koalicioni partneri do unedogled razvlače uspostavu vlasti.

No, ima li se u vidu činjenica da se u našoj zemlji oko sistemskih zakona dogovori i kompromisi teško ili nikako postižu, nikoga ne bi začudilo i da nove opšte izbore 2022. godine dočekamo sa identičnim izborno-zakonodavnim haosom.

Close