Državni milioni za „nabavku“ omiljenih advokata

Državni milioni za „nabavku“ omiljenih advokata

Preduzeća, ustanove i institucije Republike Srpske odličan su poslovni partner za one koji ne žele da se muče formalnostima poput zdrave konkurencije. Naplata se ne dovodi u pitanje, poslovi se često mogu unaprijed dogovoriti i obezbijediti, pa je postupak javne nabavke samo privid tržišne utakmice. U takvom poslovnom ambijentu svoju priliku su vidjeli i pojedini advokati u Srpskoj. Istraživanje portala CAPITAL pokazalo je kako se u posljednjih nekoliko godina između njih i vlasti stvorila snažna interesna veza zasnovana na poznanstvima, stranačkoj pripadnosti i uticaju koja funkcioniše na ivici zakona. Advokati koji su pristali razgovarati za naš portal kažu da često unaprijed mogu zaključiti kojem od njihovih kolega je posao namijenjen zbog čega ne žele bespotrebno trošiti vrijeme i novac i konkurisati, jer je u pitanju uzaludan posao.

Ilustracija

Piše: Dejan Tovilović/Capital

Banjalučki advokati Bogdan Golubović i Saša Grabež godinama zastupaju Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS). To će raditi sve do 2023. godine s obzirom na to da su nakon 2017. godine sebi obezbijedili još jedan trogodišnji ugovor vrijedan 150.000 maraka.

Kako se može zaključiti iz dokumentacije koja je prethodila njihovom angažovanju, uslovi koje je javni servis propisivao u dva navrata pogodovali su isključivo njima dvojici.

Prije nego što će u aprilu 2017. biti dodijeljen prvi posao od 150.000 maraka (tri godine po 50.000 KM), raspisan je tender na kojem su se, pored njih, prijavili i advokat Predrag Baroš, te Lazo Radić i Mladen Baštinac preko svoje zajedničke kancelarije.

RTRS je tražio da ponuđač ima jedan uredno izvršen ugovor koji za predmet ima pripremu prijedloga ili izmjenu propisa kojim se reguliše njegovo poslovanje, a ispostavilo se da su baš Golubović i Grabež jedini od svih prijavljenih imali tu referencu.

Kako je ugovor isticao ove godine, u februaru je raspisan novi, skoro identičan tender po pitanju vrijednosti i vrste usluga u kojem RTRS ponovo pogoduje ovom dvojcu. Konkurencija je izbačena iz igre tako što od ponuđača traži da u prethodne tri godine ima uspješno iskustvo u realizaciji istog ili sličnog ugovora, sa naručiocem čija je osnovna djelatnost emitovanje radio i televizijskog programa što, kako smo već pojasnili, imaju samo Grabež i Golubović.

Međutim, kako je pogodovanje bilo očigledno, uslijedila je žalba na osnovu koje je tender poništen. Krajem aprila raspisan je novi, nešto povoljniji i manje diskriminatoran, ali su advokati javnog servisa znali kako da zaštite posao koji im svake godine donosi 50.000 maraka.

Ovog puta njih dvojica umjesto jedne zajedničke podnose dvije odvojene ponude. Iako su u pitanju partneri koji svakodnevno sarađuju, komuniciraju i rade na istom tržištu, ponude su se razlikovale za duplo, što zvuči nevjerovatno.

Saša Grabež za trogodišnje zastupanje nudi 149.760 maraka, a njegov kolega Bogdan Golubović 70.200 maraka. Njegovu fenomenalnu ponudu niko nije mogao da nadmaši, pa je od javnog servisa u maju dobio ugovor do 2023. godine.

Ipak, kada mu je sredinom juna iz RTRS-a dostavljen nacrt ugovora, on naprasno odustaje od posla. Kako će se ispostaviti – u korist svog prijatelja Saše Grabeža.

Nakon što su se stekli svi zakonski uslovi, 16. juna 2020. godine RTRS je kao ugovorni organ proslijedio nacrt ugovora advokatu Bogdanu Goluboviću. U toku istog dana na protokol je primljen njegov dopis u kojem nas obavještava da su nastupile promijenjene okolnosti u pogledu predmeta ugovora te da nije u mogućnosti da sa RTRS-om zaključi ugovor prema uslovima koji su navedeni u njegovoj ponudi. Nakon što je primio dopis o odustajanju, ugovorni organ je ponudio ugovor drugorangiranom ponuđaču sa kojim ga je zaključio“, odgovorili su iz RTRS-a na naš upit o ovom nesvakidašnjem slučaju.

Golubović u razgovoru za naš portal kaže kako ne vidi ništa sporno u cijelom ovom procesu.

Tu nema ništa sporno i spektakularno. Bilo bi da smo mi zajednička kancelarija, ali mi smo dvije odvojene firme i samo se zajednički oglašavamo. Imamo odvojene račune i odvojene pečate, pa smo i konkurisali odvojeno. Mi smo advokati i pazimo na takve stvari“, kaže on.

Ipak, iako tvrdi da djeluju odvojeno, internet prezentacija ukazuje na nešto sasvim suprotno. Kroz cijelu internet stranicu njih dvojica se predstavljaju kao tim na jednoj adresi sa jedinstvenim kontaktom.

Osnovani u Banjaluci sa ciljem da postanemo vodeća advokatska kancelarija u oblasti privrednog prava u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi. Naša vizija je vrhunski kvalitet advokatskih usluga, a naš cilj izvrsnost“, stoji na ovoj stranici.

Kako Elektroprivreda ograničava konkurenciju

Konkurenciju ne vole ni u Elektroprivredi Republike Srpske, odnosno njenim zavisnim preduzećima. Tako su, na primjer, u aprilu 2018. godine u Rudniku i Termoelektrani Gacko prilikom angažovanja advokata tražili da on bude iz Trebinja.

Preduzeće se pravdalo kako se 99 odsto njihovih sporova vodi pred sudovima u Trebinju, pa su navodno željeli smanjiti izdatke za putne troškove koje bi imao svaki advokat koji ne živi i ne radi u ovom gradu.

Zbog nedvosmislenog ograničavanja konkurencije, Kancelarija za razmatranje žalbi je poništila postupak. Novo nadmetanje kasnije nikada nije ponovo organizovano, iako su im advokatske usluge bile neophodne kako su navodili u poništenom tenderu.

Iz RiTE Gacko su poručili kako su nakon provedene tenderske procedure zaključili ugovore sa advokatima koji ih trebutno zastupaju kod sudova gdje se pojavljuju kao stranka.

Hidroelektrane na Drini su zadnjeg dana 2019. godine raspisale tender za advokatske usluge vrijedan 70.000 maraka na period od godinu dana. Posao je dobio advokat Ognjen Avlijaš koji se obavezao kako će za nepunih 60.000 maraka (59.610) maraka odraditi 2.160 sati operativne podrške.

To ne bi bilo ništa čudno da ukupan broj radnih sati u 2019. godini nije bio 2.088, te da ovaj advokat nije iz Bijeljine koja je udaljena oko 180 kilometara od Višegrada gdje je sjedište preduzeća i gdje je trebalo da se ugovorene usluge rade. Kada se sve sabere, Avlijaš bi u kancelarijama „HE Drina“ svaki dan trebao da provede više od osam sati, a ukoliko bi želio da uspješno izvrši ugovor, ne bi imao vremena da izađe ni na sud.

I u ovom slučaju su pokrenute žalbe, a na sajtu preduzeća posljednja informacija u vezi sa ovim postupkom datira iz aprila ove godine i odnosi se na nastavak procesa.

Cvijanović ili nijedan

Agencija za osiguranje Republike Srpske (AZORS) advokata Branislava Cvijanovića je angažovala iako je imala povoljniju ponudu. Njihovo obrazloženje je bilo kako je on od ranije zastupao agenciju, da se ne treba prilagođavati i da on može efikasnije izvršiti ovaj posao.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije bila tog mišljenja. U februaru poništava postupak uz obrazloženje da nije osigurano najefikasnije korišćenje javnih sredstava. AZORS odbija da raspiše tender na kojem neće biti „njihov advokat“ i poslije nekoliko mjeseci donosi odluku da im te usluge više i ne trebaju.

Advokata Cvijanovića vole i drugim javnim preduzećima. Njega su „Putevi Republike Srpske” izabrali na tenderu koji je raspisan u maju prošle godine.

Od uslova Komisija za izbor je od budućeg saradnika tražila iskustvo u zastupanju 1.500 klijenata u protekle tri godine, kancelariju sa jednim advokatom i tri stručna saradnika i sertifikatom ISO 27001:2014 koji se odnosi na zaštitu i bezbjednost informacija.

Tako se na ovaj tender nije mogao pojaviti niko ko radi manje od tri godine i ko nema dva stručna saradnika, čak i da u svojoj firmi ima desetak angažovanih advokata. U ovom slučaju trenutno se vodi upravni spor. Podsjećamo da u oba preduzeća gdje je angažovan Cvijanović rukovodeća mjesta drže kadrovi DNS-a.

Sajić: Situacija katastrofalna i alarmantna

Aleksandar Sajić

Advokat Aleksandar Sajić u razgovoru za CAPITAL kaže kako su tenderi kao nikada do sada unaprijed dogovoreni. Prema njegovim riječima dobiti legalno posao putem javnih nabavki u Srpskoj je misaona imenica.

Stanje je sve gore i gore, a svaki novi propis i nova korekcija koja je donesena u cilju transparentnosti i povećanja konkurencije omogućuje sve veće zloupotrebe. Svaka firma, svaka uprava, svaki direktor ima svog advokata. Korupcija je poslala sasvim normalan obrazac ponašanja”, ocjenjuje Sajić.

Prema njegovim riječima dobar dio advokata zbog unaprijed ugovorenih poslova ne konkuriše, jer ne želi da uzalud troši vrijeme i novac. To, sa druge strane, samo dodatno olakšava posao onima koji ga ugovaraju, jer je sve manje ponuđača koji im smetaju da ostvare svoje namjere.

Došli smo do toga da je pomjeren fokus sa onog što je korist i potreba ugovornog organa na ono što je korist i potreba nekog ko odlučuje u tom organu. Advokatske usluge je veoma lakše izmišljati i izvlačiti novac nego kod asfaltiranja puta. Postoji način mjerljivosti, ali se uvijek može dodati nešto. Vjerovatno postoji i izmišljena potreba  za advokatskim uslugama u nekim od tih tendera”, kaže Sajić.

Osvrćući se na advokatske usluge u nevladinoj organizaciji Transparency International kažu kako su upoznati sa raznim načinima pogodovanja pojedinim ponuđačima o kojima oni redovno obavještavaju nadležne institucije.

Pojašnjavaju kako se pogodovanje najčešće radi putem tehničkih specifikacija, uslova za kvalifikaciju, podkriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude i slično.

Problem kod nabavke usluga generalno je što je veoma teško pratiti realizaciju, odnosno da li su ugovoreni sati i sve usluge zaista i isporučene te je veoma lako manipulisati. U praksi smo ranije imali najviše situacija upravo kod nabavki usluga da nabavljene i plaćene usluge uopšte ne budu ni isporučene i da za to niko ne odgovara”, kažu oni.

Branjenje neodbranjivog

Veze između advokata i institucija ne prepliću se samo u sferi javnih nabavki. Država godišnje advokatima za zastupanje u svojim ili postupcima svojih institucija podijeli na milione maraka. Često ta raspodjela nije zasnovana na principima pravičnosti, pa se od javnosti po svaku cijenu kriju detalji o takvim poslovima.

Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) Bosiljka Predragović je na sebe u posljednjih nekoliko mjeseci skrenula pažnju medija, advokata i nevladinih organizacija koji u fokusu imaju boru protiv korupcije.

Naime, prije nekoliko mjeseci se utvrdilo kako ona nema bilo kakvih zakonskih smjernica kada je riječ o imenovanjima privremenih zastupnika u upravnim postupcima. Kako se ispostavilo, ona to vješto koristi i favorizuje samo određene advokate kojima je za par godina do vrha napunila džepove dok drugi nisu zaradili niti jednu marku.

Nakon što je shvatila kakvo je nezadovoljstvo javnosti izazvala sa spiskom u kojima se vidi kako samo probrani advokati mogu biti angažovani u ovoj instituciji do kraja 2019. godine, odlučila je da podatke o onima kojima je dijeljen ovaj novac u ovoj godini sakrije po svaku cijenu.

Direktorica RUGIP-a novinare odbija pod izgovorom da nisu dokazali svoj interes u ovom slučaju, nevladinom sektoru se pravda kako je riječ o ličnim podacima, dok Advokatsku komoru jednostavno ignoriše.

Kako sedmicama nije željela portalu CAPITAL dostaviti informacije o advokatima koje je RUGIP angažovao tokom 2020. godine, obratili smo se instituciji ombudsmena. Međutim, ni oni nisu uspjeli ubijediti direktoricu Predragović da popusti. Na ovu odluku RUGIP-a portal CAPITAL je uz stručnu pomoć TI BiH podnio tužbu Okružnom sudu Banjaluka.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih smo došli, Predragovićeva nije promijenila praksu kada je raspodjela novca u pitanju, pa je i u ovoj godini samo probrane advokate birala i omogućavala im da zarade novac. Ti advokati usko su povezani sa vladajućim strukturama u Srpskoj.

Odgovor čekaju i u Advokatskoj komori Republike Srpske.

Ponižavanje advokatske zajednice

Vanja Lakić

Advokat Vanja Lakić, koja je pokrenula cijelu priču i zbog koje se u javnosti podigla velika prašina, kaže za naš portal kako je poražavajuća činjenica da jedan direktor organa koji treba da zastupa interese svih građana, vrijeđa i ponižava većinu advokata jedne države, čak to javno ističe i priznaje.

Prema njenim riječima, niko nema pravo da odlučuje da jedan dio advokata može da zastupa pred RUGIP-om, a drugi dio advokata to ne može.

Advokati će vjerovatno zatražiti od Advokatske komore da preduzme drastičnije mjere prema licima koji zloupotrebljavaju svoj položaj u RUGIP, a ako Komora ostane inertna, advokati će sami preduzeti određene mjere, jer se većina kolega javila sa željom da se ide dalje u postupke”, kaže Lakićeva.

Ona tvrdi kako RUGIP ima listu privilegovanih advokata. Svi oni koji nisu na toj listi, nemaju šta da traže.

Smatra kako je ovo veliki test za cijelu advokatsku zajednicu koja mora da pokaže da zna da se izbori za svoja prava kako bi zadržala legitimitet klijenata čija prava treba da štite.

Vjerujem u pravosudne institucije ove države da se može stati u kraj ovom bahatom ponašanju pojedinaca u pojedinim organima, jer da ne vjerujem ne bih se ni bavila ovim poslom“, zaključila je Lakićeva.

Slučaj RUGIP-a i direktora koji po svaku cijenu štite favorizovane advokate na njihove mlade kolege djeluje izuzetno destimulativno.

Mladi banjalučki advokat Aleksandar Jokić kaže da je za kratko vrijeme bavljenja advokaturom uvidio spregu između pojedinih advokata i državnih institucija, dodajući da to više i nije tajna.

Odlučio sam da više i ne pokušavam sarađivati sa državnim institucijama na taj način”, kaže Jokić.

Uz neprivilegovane advokate, štetu trpe i građani čijim novcem država, institucije i javna preduzeća na namještenim tenderima plaćaju advokatske usluge kako bi umjesto zaštite javnog interesa punili privatne džepove.

Close