Hercegovina: Podobni kadrovi za poslušne javne medije

Hercegovina: Podobni kadrovi za poslušne javne medije

Javni lokalni mediji uglavnom funkcionišu kao informatori o lokalnim temama, sa naglaskom na aktivnosti gradske/opštinske uprave, njihove političke opcije i bliskih im saradnika. Takva je slika i javnih medija u sedam istočnohercegovačkih lokalnih zajednica. 

Piše: Nikolija Bjelica/BH novinari 

Javni mediji trebalo bi da služe javnom interesu, no ta njihova uloga u Bosni i Hercegovini je upitna. Uticaj politike u nekim javnim medijima je toliki da je svrstavanje na „jednu stranu“ postalo nešto što se više i ne krije. U takvoj atmosferi, novinari podložni autocenzuri nemaju prostora za kritiku, a linija uticaja polazi od postavljanja podobnih kadrova u upravljačke strukture.

U sedam istočnohercegovačkih opština djeluju četiri javna medija – Radio Trebinje i štampano izdanje Glasa Trebinja, koji posluju kao jedna javna ustanova, Radio Gacko, Radio Nevesinje i Radio Bileća. Ostale istočnohercegovačke opštine nemaju javne medije, izuzmemo li zvanične sajtove lokalnih zajednica.

Javni mediji se najvećim dijelom finansiraju iz budžeta lokalnih zajednica, jer su organizovani kao javne ustanove ili preduzeća. Glavnu riječ prilikom imenovanja upravljačkih struktura u tim medijima ima politika. Upravo zbog toga, smatraju naši sagovornici, imamo program koji je oslobođen svake kritike lokalne vlasti. Javni lokalni mediji uglavnom funkcionišu kao informatori o lokalnim temama, sa naglaskom na aktivnosti gradske/opštinske uprave, njihove političke opcije i bliskih im saradnika.

Mediji kao dimna zavjesa

Promjenu vlasti uglavnom prati promjena upravljačkih kadrova javnih servisa, a ponekad je dovoljna samo promjena dotadašnje uređivačke politike. Naprimjer, u Trebinju je smjena vlasti 2016. godine značila i smjenu upravljačkih kadrova u javnom mediju. Nova upravljačka struktura donijela je novu uređivačku politiku, naklonjenu novoj lokalnoj vlasti. U Nevesinju, pak, promjena vlasti nije donijela promjenu na funkciji direktora, ali je zato uređivačka politika doživjela zaokret.

U dijelu javnih lokalnih medija funkcija direktora je odvojena od uredničke pozicije, dok su funkcije i direktora i urednika u nekim medijima povjerene jednom čovjeku. Takav je slučaj sa Radio Gacko, u kome funkciju direktorice i urednice od nastanka radija obavlja jedna žena.

Naši sagovornici kažu da je recept jednostavan – ako se ne zamjerate, od smjena ne morate da strahujete.

Uposlenik jednog javnog medija sa područja Hercegovine kaže da je jasno da politika ima presudan uticaj prilikom postavljanja kadrova u upravljačkim strukturama, jer vlast tako osigurava kontrolu nad sadržajem i uposlenicima obezbjeđuje sigurne plate iz javnih sredstava. Konstatuje da kontrola nad medijima i novinarima više nije ni potrebna, jer su oni već „dresirani“.

– Osjećaju šta treba da se kaže, a šta da se prećuti. Ne vide razlog da sebi komplikuju život tako što će ujesti ruku koja ih hrani. To je deviza koju slijede, budući da se budžet odavno ne doživljava kao javni novčanik, nego kao vlasništvo onog ko ga raspoređuje. Privredne teme se obrađuju samo kroz izjave zvaničnika čija se tačnost ne preispituje. Tako je i sa političkim temama. Mediji nisu kontrola, često se koriste kao dimna zavjesa – skreću pažnju javnosti sa važnih problema – kaže naš sagovornik.

Njegova koleginica dijeli isto mišljenje. U njenoj redakciji, kaže, svjesni su da postoji prostor za profesionalniji novinarski pristup lokalnim temama, ali to se ne dešava.

– I naš direktor nije baš zadovoljan kako funkcioniše lokalna vlast, ali sluša kaže ona.

Bivši direktor jednog javnog radija navodi kako politika ima apsolutni uticaj na imenovanje upravljačkih struktura u javnim medijima. Slično je, kaže, bilo i kad je njegovo imenovanje u pitanju.

– Preciznije, nikakav drugi uticaj i ne postoji, što znači kad ne bismo imali odgovarajući stručni kadar, neko nestručan bi bio imenovan. Isključujem apsolutno i najmanju vjerovatnoću da bi to mogli biti kadrovi, nazovi, opozicije. Ja za ključne pozicije nisam tražio nikakvu stranačku lojalnost. Sada je važno da imate partijsku knjižicu. To je, uostalom, javno promovisao i prvi čovjek države –priča naš sagovornik.

Ocjenjuje da je u tom pogledu stanje u medijima sve gore te dodaje kako ne vjeruje da se mediji koji se finansiraju iz javnih budžeta u ovakvoj situaciji mogu osloboditi uticaja politike.

Javna tajna

Mediacentar Sarajevo je 2018. godine radio istraživanje koje je pokazalo da se imenovanja kadrova na upravljačke pozicije u javnim lokalnim medijima vrše na neujednačen i netransparentan način, što daje prostor za razne vrste političkog uplitanja.

Anida Sokol iz Mediacentra kaže da je javna tajna da politika i vladajuće političke stranke utiču na imenovanje upravljačkih struktura u javnim medijima.

– U intervjuima sa predstavnicima lokalnih javnih medija uglavnom dobijamo neku vrstu afirmacije kada je riječ o uticaju lokalnih vlasti na uređivačke politike u smislu da oni uvijek očekuju neku vrstu dobre saradnje. Već 25 godina javni lokalni mediji izvještavaju uglavnom afirmativno o radu lokalnih vlasti, tako da je to postala ustaljena praksa koju je teško promijeniti – kazala je Sokol.

Kada je u pitanju zakonski okvir, pojašnjava da su procedure imenovanja upravljačkih struktura definisane zakonima koji važe za preduzeća, javna preduzeća i javne ustanove. Procedure su preciznije definisane i internim dokumentima javnih lokalnih medija, ali u praksi su, kaže,  neujednačene i netransparentne.

– Po pravilima RAK-a funkcije urednika i direktora javnih emitera moraju biti odvojene od političkih stranaka i organizacija, ali u praksi ovo je teško pratiti s obzirom na to da RAK ne vrši stalni monitoring, a i generalno, formalna odvojenost ne znači nužno da ne postoje politički uticaji. Nadalje, ukoliko vidite oglase za npr. članove nadzornih odbora ili direktore, do kojih je jako teško doći, vidjećete da su kriteriji zaista uopšteni, što je podložno manipulacijama –pojašnjava Anida Sokol.

Istraživanje je pokazalo i da javni lokalni mediji ne objavljuju čak ni ključne informacije o svom radu.

– Ne objavljuju svoje finansije, odluke o imenovanjima, pa neki čak ni impressum, niti ih dostavljaju na upit. Kada smo radili ovo istraživanje, poslali smo upitnik svim javnim lokalnim medijima u BiH, njih 81, a odgovore smo dobili od svega 14. Ovo govori da predstavnici javnih lokalnih medija nisu upućeni da oni prvo kao mediji, a onda kao javna preduzeća moraju da dostavljaju, pa i proaktivno objavljuju javne informacije od javnog značaja, a koje se tiču njihovog rada –smatra Sokol.

Dok je bivši direktor javnog medija sa kojim smo razgovarali sumnjičav po pitanju toga da se mediji i novinari koji se finansiraju iz javnih budžeta mogu osloboditi političkog uticaja, Sokol smatra da je, ipak, važno razvijati svijest lokalnih službenika, političara, pa i samih medija i građana.

– Mediji se nalaze u dubokoj krizi i ne mogu se potpuno oslanjati na marketing, naročito oni koji se bave istraživačkim novinarstvom, te im je finansijska podrška od države i raznih donatora neophodna. Da bi to uspjelo, potrebni su transparentnost i jasni i precizni kriteriji – zaključila je ona.

U svemu ovome, posljedice prvenstveno osjećaju građani iz čijih se džepova finansiraju javni mediji, jer ne dobijaju prave informacije na osnovu kojih bi mogli da odrede svoje stavove i djelovanje u društvu.

Close