“INFORADAR” SAZNAJE: BiH se vraća u fokus EU, formiranje Vrhovnog suda i Sejdić-Finci ponovo prioriteti Brisela!

“INFORADAR” SAZNAJE: BiH se vraća u fokus EU, formiranje Vrhovnog suda i Sejdić-Finci ponovo prioriteti Brisela!

Promjena evropske politike prema BiH biće u ponovnom vraćanju na jedan od najznačajnijih pravnih i političkih principa evropskih integracija - acquis Communautaire (pravnoj stečevini EU).

Bosna i Hercegovina, nakon što se formira novi Evropski parlament i izabere novo rukovodstvo Evropske komisije, trebala bi da se vrati u fokus EU, saznaje Inforadar od izvora bliskog Evropskoj komisiji.

Kada govorimo o zapadnom Balkanu, a u mandatu visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i bezbjednost Federike Mogerini, od 2014. fokus je bio na odnosima Srbije i Kosova i to je bio osnovni razlog zašto je BiH bila na marginama zvaničnika EU, ističe naš izvor.

Povratak Acquis Communautaire

Umjesto insistiranja na provođenju reformske agende, koja nije dala zadovoljavajuće rezultate, promjena evropske politike prema BiH biće u ponovnom vraćanju na jedan od najznačajnijih pravnih i političkih principa evropskih integracija – acquis Communautaire (pravnoj stečevini EU, op.a.)

“Ovo će značiti potpuno provođenje svih odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, prevashodno su to slučajevi Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, a s ciljem ukidanja diskriminatorskih odredbi iz Ustava BiH, ali i ozbiljnu reformu izbornog zakonodavstva”, ističe naš briselski izvor.

Ovi navodi potvrđeni su na neki način i u analitičkom dijelu izvještaja kojeg su 29. maja predstavnicima bh. vlasti dostavili zvaničnici Evropske komisije.

Glavni politički kriteriji, kaže se u Izvještaju, jeste da BiH uskladi svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i osigura funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze u vezi sa EU.

Sjedište VTSTV-a, Suda i Tužilaštva BiH: Početak evropskog oberačuna sa korumpiranim pravosuđem

Prema riječima našeg izvora, ono na čemu će se u okviru reforme pravosuđa insistirati je i formiranje Vrhovnog suda BiH. Ako je suditi prema dosadašnjem odnosu vlasti entiteta RS prema državnim pravosudnim institucijama – ta inicijativa naići će na snažan otpor prevashodno lidera SNSD-aMilorada Dodika (koji unazad godinama ponavlja kako državni sud i Tužilašvo nisu dejtonske kategorije).

“I koordinacija policijskih struktura detektovana je kao jedan od velikih problema u borbi protiv kriminala i korupcije, ali i problema migracija, pa će se i na ovom planu ozbiljno raditi”, dodaje naš izvor.

Iako je decentralizovana državna struktura kompatibilna sa članstvom u EUBosna i Hercegovina će trebati reformisati svoje institucije da bi bila spremna da efektivno učestvuje u procesu odlučivanja EU i u potpunosti provede acquis.

Snažna reforma pravosuđa

Lider PDP-a Branislav Borenović, koji je dugo bio i u Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS, kaže da je ovakav stav EU očekivan zbog činjenice da BiH ima ozbiljnih problema u mnogim oblastima.

“Očigledno je da će nova Evropska komisija morati nešto mijenjati u svom pristupu. Ozbiljne reforme u BiH su neophodne. Vladavina prava je potpuno zakazala. Jedan mekan pristup predstavnika EU u prethodnom periodu doveo je do toga da političke elite u ovoj zemlji mogu da rade šta hoće. Treba sačekati i vidjeti kakva strategija će se zauzeti prema zapadnom Balkanu odnosno BiH, ali generalno, važno je da su proevropske snage odnijele pobjedu na evropskim izborima“, ističe Borenović.

Strategija EU, kaže naš izvor, biće fokusirana na vladavinu prava, korupciju i druga pitanja koja utiču na svakodnevni život ljudi na zapadnom Balkanu.

Cilj je, pojašnjava, da se pokuša reformisati pravosuđe i uspostavi bolja koordinacija policijskih struktura svih nivoa u BiH.

Ovakav pravac djelovanja mogao se očekivati nakon što je Evropska komisija pokrenula inicijativu kako bi temeljito istražila vladavinu prava u BiH. S takvim ciljem početkom aprila ove godine poslala je istaknutog njemačkog pravnog stručnjaka Reinharda Priebea, koji je radio uspješno na reformi pravosuđa u Albaniji i Makedoniji.

Ovaj sudija nakon krize u Makedoniji 2015., koja u tom periodu nije imala funkcionalnu vladu, a nakon što je izbio skandal u vezi s prisluškivanjem, izdao je niz obavezujućih preporuka koje su potakle reformu pravosudnog sistema u ovoj zemlji. Još tada je rečeno da se ove preporuke mogu primijeniti na sve zemlje zapadnog Balkana.

Naš sagovornik kaže da će taj proces, kada se govori o pravosuđu u BiH, te njegovoj depolitizaciji i dekriminalizaciji, biti daleko složeniji nego što je to bio slučaj u Makedoniji. U EU su, naime, svjesni da se, za razliku od Makedonije gdje je postojala politička volja i puna podrška svih nivoa, u BiH mogu očekivati veliki otpori reformi pravosuđa, kako od strane političara tako i od ljudi iz pravosudne zajednice.

Ove sumnje na najbolji mogući način su potvrđene posljednjom aferom koja potresa Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine (VSTS), kada se u centru koruptivnog skandala našao predsjednik ove pravosudne institucije Milan Tegeltija. Prije nego što je istraga u ovom predmetu bila i otvorena, članovi VSTS-a plebiscitarno su stali iza Tegeltije, a podrška je stigla i od predsjedavajuće Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je izjavio “kako je riječ o montiranom skandalu kojim se žele diskreditovati srpski kadrovi u Sarajevu”.

Mnogo oštriji odnos prema elitama

S druge strane, Borenović je samo jedan od mnogobrojinih koji smatraju da je pravosuđe najslabija karika u našem društvu.

“Pravosuđe je potpuno izgubilo svoju ulogu i ono nije nezavisno, ni objektivno, ni profesionalno. Odavno je postalo samo instrument u rukama političko-privatnih lobija. Zato je bitno da se pravosuđe reformiše i da šansa dobrim i čestitim sudijima i tužiocima koji su odvojeni od političkih elita. To Evropa ako hoće može uraditi. Oni su to već radili u pojedinim zemljama. Kako je moguće da je u Rumuniji, Bugarskoj pravosuđe preko noći unaprijedilo i počelo da radi? Kako je moguće da se unaprijedilo pravosuđe u Makedoniji? To znači da se, uz malo dobre volje i predan rad EU, i kod nas to može napraviti“, kaže Borenović.

I on smatra da se nova politika EU sasvim sigurno neće se svidjeti ključnim političkim pobjednicima prošlogodišnjih opštih izbora u BiH, SNSD-u, SDA i HDZ-u.

“Ne vjerujem da su zainteresovani da suštinski mijenjaju stvari u BiH jer u tom mijenjanju ne bi bili više toliko jaki. Oni su sada u toj većini na državnom nivou koja vidimo ne fukcioniše. Imamo apsurd. Mi smo jedina zemlja u svijetu u kojoj državni parlament ne radi jer ga blokira skupštinska većina. To svugdje u svijetu rade neke manjinske opozicione stranke. Biće to veliki izazov. Treba tražiti instrumente i sada je glavno pitanje kako izvršiti neku vrstu pritiska. Mislim da, ako postoji ozbiljan pristisak i namjera evropskih struktura, sve ovo se može uraditi“, uvjeren je Borenović.

Evropa, čini se, ima spremno riješenje i za neposluh bh. političara. Kako tvrdi naš izvor, za sve neuspjehe odgovornim će se smatrati elite u vladama i prema njima će odnos biti mnogo oštriji,.

Kako i na koji način – ostaje nam da vidimo.

Close