Inspektorka Danijela Čolović: Svako ko koristi internet je potencijalna meta sajber kriminala

Inspektorka Danijela Čolović: Svako ko koristi internet je potencijalna meta sajber kriminala

Sajber kriminal ne poznaje granice i svako ko koristi internet potencijalna je meta napada, a broj djela koja spadaju u oblast ovog kriminala je u porastu, kaže za “Direkt” inspektorka za visokotehnološki kriminalitet u Policijskoj upravi (PU) Trebinje Danijela Čolović. 

Inspektor u Policijskoj upravi Trebinje Danijela Čolović

Danijela Čolović, inspektorka za visokotehnološki kriminal u Policijskoj upravi Trebinje

Policijska uprava Trebinje do sada se najčešće susretala sa slučajevima prevara do kojih dolazi presretanjem mejl komunikacije između kupaca i prodavaca, potom namještanje sportskih mečeva, takozvane direktorske i romantične prevare te zloupotreba bankovnih kartica. U nadležnosti ove jedinice je i dječja pornografija, ali posljednjih godina prijava tih slučajeva, prema riječima inspektorke Čolović, nije bilo. Ova jedinica nadležna je i za pitanja govora mržnje i prijetnji na internetu i društvenim mrežama.

Policija je jedna od karika u lancu suzbijanja prevara, no ishod slučaja i sankcije za počinioce zavise i od toga kako će tužilaštvo okvalifikovati određeno djelo te i od toga koliko je vremena prošlo od počinjene prevare ili krivičnog djela. 

Takođe, ako su izvršioci krivičnih djela iz inostranstva, što nije rijedak slučaj, procedure traju duže, ali se do počinilaca ipak dođe, ističe inspektorka Čolović.

Trenutak nepažnje na internetu i povjerenje u nepoznate osobe s kojima prvi put komuniciramo u onlajn sferi mogle bi nas učiniti lakom metom za one koji vrebaju žrtve u virtuelnom prostoru. 

Nedavni slučaj jedne firme iz Trebinja koji je stigao do policije mogao bi biti dodatno upozorenje za sve internet korisnike, a pogotovo za pravna lica, najčešće mala i srednja preduzeća, koja poslove mahom ugovaraju mejlovima.

Prema riječima inspektorke Danijele Čolović, takva preduzeća uglavnom imaju loš sistem zaštite ili njihovi zaposleni nisu dovoljno edukovani o mogućnostima prevare. 

“Prevaranti uz pomoć takozvanih fišing mejlova presreću komunikaciju između vas i kupca i u skladu s tim izmijene podatke na fakturi, banku, swift i iban, a kupci u inostranstvu to uglavnom ne provjeravaju. Oni dobiju mejl navodno od svog dobavljača iz Republike Srpske u kome je navedeno da su iz nekih razloga promijenili banku i račun. Kupac i prodavac ne komuniciraju telefonom i kupac uplati novac na taj izmijenjeni račun”, objašnjava Čolović sistem funkcionisanja prevara i dodaje da su na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) dostupni svi do sada identifikovani računi koji su korišteni za tu vrstu prevare. Njih možete pronaći na OVOM LINKU. 

Mejl od direktora

Takođe, kao jedan od načina kojima se prevaranti na internetu koriste, jeste da naprave novi ili preuzmu već postojeći mejl direktora nekog preduzeća i računovodstvu dostave nalog za plaćanje. 

“Radnik u računovodstvu neće primijetiti jedno slovo u mejlu manje ili više, niti će zvati direktora da provjeri hoće li pustiti neke naloge”, kaže Čolović i dodaje da ako u roku od 24 časa shvate da je u pitanju prevara velika je mogućnost da posljedice budu spriječene, jer banka može blokirati isplatu novca. Sve izvan toga roka je rizik, navodi naša sagovornica. 

Na sličnom principu, pojašnjava, počivaju i komunikacije u kojima se od potencijalnih žrtava internet prevare direktno traži novac, lična karta ili broj bankovne kartice. Od romantičnih prevara koje podrazumijevaju komunikaciju sa navodno vrlo bogatim osobama, koje su trenutno u finansijskoj nevolji, do informacija o nasljedstvu koje da biste podigli treba da uplatite određeni iznos novca. 

Inspektor Policijske uprave Trebinje Danijela Čolović

Danijela Čolović, inspektorka za visokotehnološki kriminal u Policijskoj upravi Trebinje

Namješteni sportski mečevi

Najčešći način na koji su počinioci prevara dolazili do novca na internetu je bilo takozvano namještanje sportskih mečeva. Čolović kaže da su sankcije za počinioce nerijetko bile takve da im se čak isplatilo baviti time, jer su na kraju platili iznos kazne koji je znatno manji od onoga koji su prevarom zaradili.

"Sudska praksa je pokazala da kada i dođe do presude oni imaju da plate recimo možda 10 posto u odnosu na ono što su zaradili", pojašnjava Čolović.

Najaktivniji u ovoj vrsti djela bili su, kaže, u Foči.

"Namještanje sportskih mečeva se odvija preko društvenih mreža, uglavnom Fejsbuka i Instagrama. Da biste kupili taj namješteni meč morate da platite određeni iznos. Budući da su prilikom podizanja novca uvedena ograničenja, oni angažuju druge ljude da podižu za njih... Kada šaljete novac ostavljate svoje kontakt podatke i svaka sljedeća komunikacija je putem Vibera, VocApa ili Telegrama... Dok ljudi shvate da su prevareni, nekada čak ulože nekoliko hiljada maraka", navodi Čolović.

Nakon što izvršioci ove vrste krivičnih djela iscrpe sve mogućnosti da nagovore oštećenog da im uplaćuje novac na ovaj način, često se dešava da izvršioci oštećenim licima upućuju prijetnje kako bi ih natjerali da uplaćuju još novca.

Na stranici MUP-a dostupna je lista profila koje je policija do sada idetifikovala da su učestvovali u ovoj vrsti aktivnosti. Možete ih pronaći na OVOM LINKU. 

Kada su u pitanju prijetnje i govor mržnje, obično na društvenim mrežama, Čolović naglašava značaj toga kako tužilac kvalifikuje određeno djelo. Napominje da ove godine nisu imali nijednu prijavu za govor mržnje.

"Ako tužilac kvalifikuje da je nešto krivično djelo, mi imamo sve mogućnosti, jer oni (kompanija Meta, prim. aut.) samo traže naredbu nadležnog suda i oni će poslati sve podatke. Meta dosta brzo reaguje kada je u pitanju terorizam i dječja pornografija, a za druge slučajeve potrebno je nešto više vremena. Ako tužilac kvalifikuje prijavu kao krivično djelo, mi imamo mogućnost da se prezervira nalog, odnosno da budu sačuvani svi podaci tog naloga da ne bi došlo do brisanja. Ako im nje dovoljno podataka, traže dodatne skrinšotove, tako je bitno da građani čuvaju sve te poruke i podatke”, poručuje Čolović. 

Inspektorka podsjeća da žrtve nekog vida prevare na internetu mogu biti svi, bez obzira na pol, godine, status ili nivo obrazovanja, zato opreza prilikom korištenja različitin internet platformi ne može biti previše.

"Trebalo bi obratiti pažnju na mejlove, jer jedno slovo može da napravi veliku štetu, lične podatke i dokumente, broj kartice i cvc kod nikada ne ostavljati, osim kad vi plaćate i to na pouzdanim platformama, ne nasijedati na romantične poruke i poruke da ste dobili nasljedstvo", zaključuje Čolović.

Apeluje da sve uočene nepravilnosti u onlajn prostoru građani prijave policiji.

Close