Manipulacije predizbornim istraživanjima

Manipulacije predizbornim istraživanjima

Nekoliko lokalnih portala u Hercegovini objavilo je prethodnih dana rezultate istraživanje povodom predstojećih prijevremenih izbora u Trebinju, koje je, navodno, „radila jedna beogradska agencija za potrebe jedne političke partije“, na uzorku od 361 građanina koji su kontktirani putem fiksnog telefona. Ovakva „istraživanja“ često se plasiraju u medijima u periodu predizbornih kampanja, a ukoliko se u tekstu ne mogu pronaći relevantne informacije o metodologiji, istraživanje je najbolje odbaciti, objašnjava komunikolog Borislav Vukojević.

 

Rezultati istraživanja koji su u posjedu Novinske agencije Republike Spske (Srna) u korist su SNSD-ovog kandidata za gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.

“Od onih koji bi sigurno ili vjerovatno izašli na izbore, za kandidata SNSD-a Mirka Ćurića glasalo bi njih 62 odsto, za kandidata opozicije Sašu Borjana 34 odsto, dok ni za jednog od kandidata ne bi glasalo četiri odsto ispitanika”, stoji u tekstu koji su prenijeli portali, a potpisala agencija Srna.

Ovo istraživanje, koje su mediji objavili sedam dana prije izbora, pokazuje da bi se oko 61 odsto ispitanika izjasnilo da bi sigurno, a 21 odsto da bi vjerovatno izašlo na izbore.

Istraživanjima utiču na javno mnijenje

U svom tekstu “Šta trebamo znati o istraživanjima javnog mnijenja uoči izbora”, komunikolog Borislav Vukojević pojašnjava da je najčešći problem to što su politički akteri povezani sa istraživačkim agencijama. Stoga, budući da građani u predizbornom periodu imaju veću potrebu za informacijama, politički akteri imaju interesa da plasiraju isključivo rezultate koji prenaglašavaju njihovu podršku, s ciljem da utiču na javno mnijenje.

Na ovaj način bi se neopredijeljeni glasači mogli zaintresovati za deklamovane favorite.

"Zbog prirodne potrebe za pripadanjem, ljudi su skloni društveno prihvatljivom ponašanju zbog izbjegavanja odgovornosti manjinskog mišljenja", ističe Vukojević.

On navodi da postoji pet najvažnijih pravila za tumačenje rezultata istraživanja javnog mnijenja.

Javnost, prije svega, smatra Vukojević, treba da zna ko je naručilac istraživanja, kada je istraživanje sprovedeno, na koji način, kako su koncipirana pitanja, te koliki je uzorak. 

“Ukoliko u tekstu građani ne mogu pronaći odgovor na minimum četiri od pet gore navedenih pitanja, rezultate treba odbaciti kao nerelevantne i manipulativne. Podaci o metodologiji se najčešće nalaze u završnom paragrafu (ukoliko postoje)”, naglašava Vukojević.

U pomenutom istraživanju nije poznato ko je naručilac, te na koji su način koncipirana pitanja. Poznato je da je istraživanje rađeno putem fiksnog telefona na uzorku od 361 stanovnika Trebinja u periodu od 4. do 7. februara 2019. godine.

"Građani trebaju znati da istraživačka agencija nije isto što i naručilac istraživanja. Istraživanja ne bi trebala trajati duže od četiri ili pet dana, jer se može desiti da bude veliki disbalans između mnijenja tokom mjesec dana. Informacija o načinu na koji je istraživanje sprovedeno daje građanima materijal za procjenu kvaliteta istraživanja, jer govori mnogo o preciznosti podataka. Stavka o koncipiranju pitanja je bitna, jer daje odgovor na eventualne uticajte treće strane. Kada je u pitanju uzorak, zlatno pravilo za građane glasi - veliki broj ispitanika ne znači automatski da je istraživanje relevantno. Uzorak nije broj pokušaja anketiranja, nego broj uspješno popunjenih upitnika”, navodi Vukojević.

Kompletna relevantnost rezultata istraživanja zasniva se na reprezentativnosti ispitanika, ističe.

“Reprezentativnost predstavlja proces u kome se obavlja segmentirana generalizacija, zbog uvjerenja da u društvu postoje slični segmenti građana koji imaju zajedničke karakteristike, a posljedično i slične preferencije. Pošto je praktično nemoguće dobiti agregat svih punoljetnih građana, opravdano je građane svrstati u grupe, nakon čega se slučajnim izborom bira određen broj „predstavnika“. Naravno, najveći minus uzorkovanja, pa čak i onog naučno najprihvatljivijeg – jeste činjenica da se pretpostavlja kako, na primjer, visokoobrazovana grupa ljudi ima ujednačene preferencije”, navodi Vukojević u svom tekstu.

Zaključuje da istraživanja javnog mnjenja i ankete u medijima treba razdvojiti, budući da “ankete u medijima, kao što su vox populi i ankete na portalima, nisu naučno relevantne, jer postoji veliki stepen diskriminacije”.

Podsjećamo, prijevremeni izbori za gradonačelnika Trebinja biće održani u nedjelju, 17. februara, a građani će moći da biraju između dva kandidata – Mirka Ćurića koji je prijedlog SNSD-a i koga je podržalo još devet političkih partija - SP, DNS, Ujedinjena Srpska, PUPRS, SRS „Dr Vojislav Šešelj“, Pokret za Trebinje, DEMOS, NDP i Prva SDS i Saše Borjana, kandidata koalicije „Trebinje zaslužuje bolje“ koju čine PDP i SDS.

Close