MUP prijavljen zbog nezakonitih nabavki

MUP prijavljen zbog nezakonitih nabavki

Agencija za Javne nabavke (AZJN) BiH predala je prošle godine 11 predmeta nadležnim tužilaštvima zbog sumnje u počinjena krivična djela u institucijama vlasti BiH, između ostalih i protiv jednog ministarstva unutrašnjih poslova. Međutim, prema dostupnim informacijama, ni jedan od tih predmeta do danas nije dobio sudski epilog.

Piše: Dejan Tovilović/ Capital.ba

Zbog sumnjivih javnih nabavki tužilaštvima su prijavljeni između ostalih MUP Srednjebosanskog kantona, Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo, načenici Busovače i Bužima te gradonačelnik Srebrenika, Šume Srpske, Fond zdravstvenog osiguranja RS, Kantonalna bolnica u Bihaću, opština Cazin, preduzeće Rad iz Sarajeva i Kantonalna uprava Civilne zaštite Tuzlanskog kantona.

U Agenciji kažu kako su se do sada trudili da na ustanove, institucije i preduzeća djeluju preventivno, ali i da se ospostavilo kako velikog efekta od toga nema, zbog čega planiraju da se češće obraćaju tužilaštvima.

Agencija u narednom periodu planira intennzivirati ovu nadležnost, jer u proteklim godinama, kada je praćenje imalo svrhu upozoravanja na pogrešna postupanja,  djelovalo i preventivno i edukativno, nisu se postigli puni efekti preventiranja potencijalnih zloupotreba i korupcije. Stoga je nužno potrebno obezbjediti Agenciji i finansijsko i kadrovsko jačanje u realizaciji ove nadležnosti”, navode oni u svom Izvještaju o praćenju javnih nabavki za 2020. godinu.

Pored tužilaštva, Agencija je podnosila i prekršajne prijave nadležnim sudovima. Najčešće su prijavljivane odgovorne osobe u sklopu Elektroprivrede RS, Elektroprivrede BiH i pojedinih zdravstvenih ustanova.

Inače, pandemija virusa korona bila je odličan izgovor da se u prošloj godini potroši na milione maraka državnog novca ubrzano i netransparentno.

Analiza Agencije za javne nabavke pokazala je da često za to nije bilo nikakvog zakonskog uporišta.

Agencija je u prošloj godini imala pune ruke posla kada je u pitanju praćenje javnih nabavki.

Posebno su se bazirali na postupke vezane za sprečavanje širenja pandemije, gdje je dolazilo do velikog broja izuzeća.

Izvor: Agencija za javne nabavke BiH

Praćenjem ugovornih organa, utvrdili smo da je određeni broj ugovornih organa primjenjivao izuzeća i za predmete nabavke koje ni na koji način se nisu mogli dovesti u vezu sa sprečavanjem širenja pandemije COVID 19. Stoga je Agencija u takvim slučajevima te predmete dostavljala nadležnim tužilaštvima u Bosni i Hercegovini”, navode u AZJ.

Takođe kako su primjetili u Agenciji, tokom prošle godine je zaključeno preko dvije hiljade ugovora kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja, što je za četvrtinu više nego 2019. godine.

Izvor: Agencija za javne nabavke BiH

Riječ je o postupku koji bi se trebao provoditi samo u posebnim slučajevima, jer je najmanje transparentan.

Bitno je naglasiti da uslovi za primjenu ove vrste postupka javne nabavke su strogi, i u svakom od slučajeva potrebno je da bude ispunjeno kumulativno više uslova. Međutim, kroz postupak praćenja uočeno je da ugovorni organi primjenjuju ovu vrstu postupka i onda kada nisu ispunjeni uslovi za primjenu”, navode u Agenciji dodajući kako se preko ovih postupaka uglavnom nabavljala roba.

Generalno, ustanovljeno je da se iste nepravilnosti i nezakonitosti godinama ponavljaju, poput nepravdane hitnosti, cijepanje nabavki radi izbjegavanja regularnog postupka, te diskriminacija ili favorizovanje ponuđača.

Njihovi zaposleni su u 2020. godini pratili 30.000 različitih izvora vezanih za javne nabavke. Da bi imali bolje rezultate kažu kako je potrebno angažovati i zaposliti nove ljude.

Golubović: Samo se zagrebalo po površini

Urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović ocjenjuje kako je Agencija za javne nabavke svojim monitoringom samo „zagrebala po površini“ i identifikvala brojne zloupotrebe u javnim nabavkama.

Smatra kako je mehanizam monitoringa koji je uspostavljen u okviru Agencije za javne nabavke nedovoljan, a da se dobar ne može uspostaviti sve dok je loš zakonski okvir koji uređuje ovu oblast.

Jedno od rješenja vidi i u digitalizaciji.

Ključno unapređenje kada je u pitanju monitoring javnih nabavki bila bi njihova potpuna elektronizacija. Ukratko, kao minimum, pod tim se podrazumijeva da sva dokumentacija bude mašinski čitljiva i dostupna na jednom mjestu, odnosno Portalu javnih nabavki, što bi omogućilo brži, jeftiniji i sveobuhvatniji monitoring javnih nabavki“, kaže Golubović.

Dodaje kako se ne može se očekivati da nevladin sektor na sebe preuzme posao za koji je zadužena neka državna agencija, u ovom slučaju Agencija za javne nabavke.

Inače, portal PratimoTendere.ba svakodnevno izvještava o brojnim uočenim zloupotrebama u javnim nabavkama.

Tako na primjer, prema podacima sa kojima raspolažu, svaki četvrti ugovorni organ nema javno objavljen plan javnih nabavki čime direktno krši Zakon o javnim nabavkama.

Uočili su i kako se u tenderskim dokumentacijama kod uslova kvalifikacije se vrši diskriminacija jednih, odnosno pogodovanje drugim ponuđačima, te da su tehničke specifikacije prilagođene određenom ponuđaču/proizvođaču.

Kod velikog broja nabavki stigne samo jedna ponuda, dok značajan broj ugovornih organa ne vodi ili ne objavljuje evidenciju o praćenju realizacije ugovora.

Close