Nacrt Krivičnog zakonika RS donosi državi hrpu para, a građanima mrvice

Nacrt Krivičnog zakonika RS donosi državi hrpu para, a građanima mrvice

Čak i ako sporni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske bude usvojen, a sve je više onih koji se tome protive, drakonske kazne koje su u njemu propisane za uvredu i klevetu ne bi se slijevale u džepove onih koji su uvrijeđeni, odnosno oklevetani, već u budžet.

Piše: Dragan Sladojević/Nezavisne

Potvrdilo je to za "Nezavisne novine" više sagovornika, koji dodaju da bi građani, koji su na ovaj način oštećeni, vjerovatno nakon presude bili preusmjeravani na parnični postupak, gdje se dosuđuju dosta manji iznosi.

U dijelu nacrta, koji se odnosi na klevetu, navodi se da ko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to neistina, biće kažnjen do 30.000 KM, a ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oklevetanog, kazna je do 100.000 KM.

To u praksi znači da, bude li usvojen ovakav nacrt, a sud nekome propiše kaznu od 100.000 KM, za toliko će se okoristiti budžet, a onaj ko je oklevetan na tu svotu ne može da računa.

Izvor "Nezavisnih novina" iz pravosuđa Srpske, naime, ističe da kazne koje su navedene u izmjenama Krivičnog zakonika predstavljaju prihod budžeta Republike Srpske.

"Građanin ima pravo da postavi imovinsko-pravni zahtjev, ali praksa pokazuje da gotovo nikada sud u krivičnom postupku ne odlučuje o tome koliko će novca dobiti, nego ga u najvećem broju slučajeva uputi na parnicu", kaže izvor "Nezavisnih novina" te dodaje da taj građanin ima pravo da u parnici traži naknadu nematerijalne štete za naneseni duševni bol.

Riječi našeg sagovornika potvrđuje i banjalučki advokat Milan Malešević, koji takođe kaže da kazne, predviđene Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, predstavljaju prihod budžeta, a ne onog ko je oštećen.

"Nakon toga ide privatna tužba za naknadu nematerijalne štete, ako se o tome ne bude odlučivalo u krivičnom postupku, a najčešće se ne odlučuje, već sud oštećenog uputi na parnicu. Tu su iznosi mnogo manji u odnosu na ove koji su navedeni u nacrtu", rekao je Malešević za "Nezavisne novine".

I Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, takođe ističe da ono što je propisano u Nacrtu ne ide u džep građana, nego u džep države.

On kaže da još nije definisano kako će građani dobijati naknadu štete, ali vjeruje da će, bude li usvojen sporni nacrt, uporedo ostati u primjeni i Zakon o zaštiti od klevete, pa će oni koji su štetu pretrpjeli biti upućivani na parnicu. Ali jedno je sigurno, kazne predviđene nacrtom slivaće se u budžet.

"Naravno, ako ljudi ne mogu plaćati te kazne u budžet, onda će ići u zatvor, odnosno novčana kazna će im se pretvarati u zatvorsku", rekao je Lučka.

Dodao je da, generalno, kada se ljudska prava, poput slobode izražavanja, ograničavaju, to se radi najmanje invazivnim sredstvom. Naglasio je da mi to najmanje invazivno sredstvo imamo, to je Zakon o zaštiti od klevete, koji već 20 godina, kako je rekao, ne toliko sjajno, ali koliko-toliko dobro funkcioniše.

"Sada krivično pravno reguliše stvar koja je već regulisana u građanskom pravu i koja funkcioniše. To nema nikakve logike, nije razumno. I, ono što je najbitnije, krivično pravo generalno mora biti zadnje sredstvo u bilo kakvom regulisanju bilo koje teme iz ljudskih prava, a sada se koristi kao prvo sredstvo. Pored toga imaćemo i dvostruko regulisanje iste oblasti. Dakle, imaćete krivično pravno regulisanje klevete, a već je imate u građanskom pravu", pojasnio je Lučka.

U praksi to znači da će građani koji žele da dobiju naknadu štete jer ih je neko oklevetao biti vjerovatno u krivičnom postupku upućivani na imovinsko-pravni zahtjev, odnosno upućivani na građansku parnicu.

"To će stvoriti mali milion problema u praksi, ne samo za građane koji budu oklevetani i koji budu na optuženičkoj klupi zbog klevete, nego i za sam sistem, jer to će iziskivati mnogo dokumentacije, rada i dodatnih stvari koje nisu potrebne", rekao je Lučka.

Podsjetimo, kako su "Nezavisne novine" objavile, sve su glasniji i brojniji oni koji smatraju da sporni nacrt treba hitno povući iz dalje procedure, a jedan od bitnih argumenata je i taj što u predloženom nacrtu uopšte nije tretiran javni interes.

Close