NAKON 10 MJESECI LAŽI I SPINOVA: "Malina" respiratori ne mogu se koristiti u jedinicama intenzivne njege!

NAKON 10 MJESECI LAŽI I SPINOVA: “Malina” respiratori ne mogu se koristiti u jedinicama intenzivne njege!

Novalić, Solak, Hodžić, Zolak

Piše: Zinaida Đelilović/Žurnal

Respiratori koji su u BiH uvezeni preko poljoprivrednog gazdinstva “Srebrene maline”, a plaćeni su 10,5 miliona KM iz budžetskih sredstava, nisu upisani u registru medicinskih sredstava, potvrđeno je u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Saglasnost za uvoz

Međutim, to nije smetnja da se nađu na tržištu, jer je Agencija dala saglasnost za uvoz.

“Medicinsko sredstva koje nije upisano u pomenuti registar se može naći na tržištu BiH, u skladu sa članom 13. stav (2) Pravilnika o proizvodnji i prometu na veliko medicinskih sredstava (Službeni glasnik BiH 71/12), ukoliko je Agencija dala saglasnost za uvoz. Agencija izdaje saglasnosti za uvoz, u određenim slučajevima, u skladu sa članom 14. stav (1) pomenutog Pravilnika, uz neophodnu dokumentaciju propisanu članom 15. istog Pravilnika”, pojasnili su iz Agencije.

Podsjetimo i na to da je direktor ove Agencije Aleksandar Zolak prošle godine saslušan kao osumnjičeni u aferi “Respiratori” zbog sumnje u zloupotrebe prilikom izdavanja dozvola uvozniku “Srebrena malina”. Međutim, Zolak se nije našao u optužnici podignutoj protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, vlasnika “Srebrene maline” Fikreta Hodžića i ministrice finansija Jelke Milićević. Iz Tužilaštva BiH je još ranije saopćeno da se istraga protiv Zolaka nastavlja u odvojenom predmetu jer je “proširena u odnosu na postojanje osnova sumnje da su i u drugim slučajevima od Agencije za lijekove i medicinska sredstva donošene nezakonite odluke”.

Respiratori ACM 812 A, koji su i predmet optužnice protiv Novalića i ostalih, uvezeni su u BiH u aprilu prošle godine, a do danas se polemiše o njihovoj namjeni, odnosno da li se mogu koristiti za liječenje teško oboljelih pacijenata.

Almir Badnjević, direktor Verlaba koji je radio verifikaciju ovih respiratora, za Žurnal je ponovio da su “uređaji sigurni, tačni i pouzdani za korištenje tamo gdje je propisao proizvođač”.

U dostupnom uputstvu proizvođača stoji: “For various treatment environments such as emergency room, operating theater, ambulance, patient transfer and first-aid”, što u prevodu znači da se mogu koristiti “za različita tretmanska okruženja kao što su urgentni centar, operaciona sala, ambulantna vozila, transfer pacijenata i prva pomoć".

Međutim, dodatnu pometnju kada se radi o namjeni ovih respiratora unio je i Institut za mjeriteljstvo BiH, tačnije direktor ove ustanove Zijad Džemić koji je krajem jula potpisao dokument u kojem se navodi da se “na osnovu specifikacija ovih respiratora uređaj može koristiti prvenstveno kao stacionar u prostorijama za intenzivnu njegu”.

Odbrane se, inače, često pozivaju upravo na ovu rečenicu iz dokumenta, zaboravljajući na činjenicu da je ovakav zaključak izveden samo u dijelu navoda “šta je Institutu dostavljeno”, o čemu je Žurnal ranije pisao.

Iz Instituta nigdje ne tvrde da su uvezeni respiratori adekvatni za bolničku upotrebno, već su samo citirali dijelove dokumentacije proizvođača čime su priznali svoju nekompetentnost u cijeloj priči.

U prilog tome govori i objava profesora Damira Marjanovića na njegovom Facebooku u kojoj je podsjetio da je bio član komisije Doma naroda čiji je zadatak bio da tom tijelu pruži izvještaj o nabavci respiratora.

"Na moje insistiranje smo od Instituta za mjeriteljstvo tražili odgovor na pitanje da li se ovi aparati mogu koristiti u jedinicama intenzivne njege. Institut se ogradio i rekao da se o tome ne može izjasniti na osnovu dostavljenih dokumenata (uz pomalo čudno obrazloženje ali o tom potom)!", napisao je Marjanović.

Dalje navodi da je mjesec poslije održana tematska sjednica na kojoj su pojedinci izvještaj tog instituta koristili kao opravdanje za nabavku baš ovog tipa respiratora.

"Ponukan njihovim diskusijama, ali i svim zvaničnim dostupnim materijalima vezanim za ove respiratore, kao i kontaktima sa ekspertima ove grane medicinskog inženjerstva iz BiH ali i regiona, jasno i javno sam iznio informaciju, zasnovanu na specifikaciji opreme i postojećim iso standardima da se nabavljeni respiratori ne mogu koristiti u jedinicama intenzivne njege", naglašava Marjanović.

Dodao je da se ovo vidi iz činjenice da nemaju ISO standard predviđen za aparat te namjene. 

Izvještajem Instituta koristio se i menadžment KCUS-a kada je donio odluku da sporne respiratore raspodijeli u novi respiratorni centar.

Direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović tako je svjedočeći na suđenju Novaliću i ostalima u sudnici priznala “da se 30 respiratora ACM 812 A koriste na Klinici za invazivnu i neinvazivnu terapiju, kao i za teže bolesnike. U nekoliko navrata je, također, spomenula da ona nije kvalifikovana za respiratore jer se “oni koriste na glavi, a ono čime se ona bavi je daleko dole”. Predočena joj je i viber komunikacija od 28. aprila koju je Edita Kalajdžić poslala nekadašnjem šefu premijerovog kabineta Hasanu Ganibegoviću: “Seb. zove, loši respiratori, užas. U ogromnom smo problemu, ako je to tačno, a jeste garant".

Iako je sama namjena respiratora jedno vrijeme bila stavljena u drugi plan, nakon svjedočenja direktorice KCUS-a, ono ponovo dospjeva u žižu. Nekoliko dana nakon njenog svjedočenja u javnost dospjeva pismo koje navodno potpisuju anesteziolozi KCUS-a, a u kojem iznose probleme o nedostatku uslova na KCUS-u i pacijentima koji umiru upravo zbog ovih respiratora.

Tužilaštvo KS formiralo je predmet ovim povodom, a u ponedjeljak su zajedno sa pripadnicima SIPA-e, pretresli ovu ustanovu. Tokom jučerašnjeg dana u KCUS su ušli inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Spomenimo i to da je KCUS jedina Klinika u Federaciji koja je koristila sprone respiratore. Iz bolnice u Travniku su još u februaru u izjavi za Novu TV rekli da “oni ove respiratore neće upotrebljavati u jedinicama intenzivne njege”.

“Transportni su i sama uputa ljudi koji su puštali respiratore jeste da se mogu koristiti u jedinici intenzivnog liječenja samo dva do tri sata kao prelazno rješenje”, rekli su u travničkoj bolnici.

Ove respiratore odbile su i druge bolnice.

Bez odgovora servisera

Prva pošiljka od 80 respiratora stigla je 24. aprila, a Tužilaštvo BiH je vještačenjem utvrdilo da njihovo korištenje nije preporučeno u jedinicama intenzivne njege. Preostalih 20 respiratora u BiH je stiglo 27. maja.

Podsjetimo da je postojao i problem njihovog servisiranje i instaliranja. To je trebao obezbijediti uvoznik, a to je u konkretnom slučaju Srebrena malina, što oni nisu uradili. FUCZ je raspisivao dva tendera za te poslove, ali se niko nije prijavljivao da bi se na kraju za besplatnu instalaciju ponudila firma Dre Medical iz Sarajeva, kćerka firme Profesional Medica iz Beograda.

S obzirom na to da bi oni kao serviseri mogli, također, razriješiti dilemu o namjeni ovih respiratora poslali smo viber poruku direktoru Jovanu Roganoviću, na broj na koji smo ga i ranije kontaktirali. Pozvali smo se na interes javnost, ali odgovor nikada nismo dobili.

Ostavite komentar

Close