Nema EU integracije bez ženske participacije

Nema EU integracije bez ženske participacije

Organizacija „Prava za sve“ je uz podršku fondacije „Kvinna Till Kvinna“ online diskusiju „BiH je u Evropi, a kada ćemo u EU?“ o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji iz ugla civilnog društva i ženskih perspektiva. U diskusiji su učestvovali predstavnici Evropske unije u BiH, organizacije civilnog društva, državne institucije, političke organizacije i ambasade.

U uvodu u diskusiju, direktorica organizacije „Prava za sve“ Diana Šehić ukazala je na važnost momenta u kojem se održava skup, upravo nakon objavljivanja novog Izvještaja o napretku BiH u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Podsjetila je da „Prava za sve“ intenzivno prate proces evropskih integracija, analiziraju ostvareni napredak, te izrađuju komentare i preporuke koje zagovaraju prema domaćim institucijama i Evropskoj uniji.

„Izradili smo alternativne odgovore na Upitnik iz ženske perspektive, utvrdili smo poziciju žena u Mehanizmu koordinacije i na tom fonu analizirali Reformsku Agendu 2. Naš moto je da „nema EU integracije bez ženske participacije“, rekla je Diana Šehić.

Prvi panelist, Gianluca Vannini, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije EU u BiH, kazao je kako je promocija i postizanje rodne ravnopravnosti među ciljevima EU i kako je potrebno u praksi provesti sve ono što se usvoji u procesu reformi. Naglasio je kako su žene neravnopravno zastupljene u svim sferama života, od politike, preko javnog života, odlučivanja pa do ekonomije.

Također je istakao kako je EU u prošloj godini izdvojila preko šest miliona eura za razne projekte u ovoj sferi, uključujući i prevenciju nasilja nad ženama, kao i za druge projekte socijalne zaštite i uključenosti žena. Izrazio je i nadu kako će rad organizacija civilnog društva biti prepoznat i uzet u obzir, te da će se glas civilnog sektora čuti u pristupnom procesu.

„Cilj da se postigne puna rodna ravnopravnost, da se žene tretiraju jednako, da za isti posao budu plaćene jednako kao i muškarci, da se integrišu rodne politike i ispune svi standardi međunarodne zajednice i EU kad je u pitanju zastupljenost žena“, zaključio je Vannini.

Pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije BiH, Darija Ramljak je u svom izlaganju naglasila visoki postotak žena u Direkciji, te je pohvalila inicijativu civilnog sektora da se ponovo pokrene diskusija o procesu evropskih integracija. Ramljak je istakla i kako se dosta stvari dešava po pitanju EU-integracija i u cilju ispunjavanju 14 prioriteta koje su pred vlasti u BiH postavljeni u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

Pojasnila tehničke aspekte usvajanja dokumenata kroz Mehanizam koordinacije i istakla kako je fokus javnosti uvijek na političkom aspektu pri čemu se zaboravlja da sve što se usvaja mora proći proceduru u parlamentima, komisijama i kolegijima. Ramljak je i spomenula kako novi Izvještaj ne ističe toliko perspektivu BiH za članstvo u EU nego dosta prostora daje pitanjima kao što su mini-Schengen i regionalne integracije, te pitanje migracija.

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić istakao je kako se o BiH iz perspektive Berlina gdje on radi, govori malo i često neprirodno negativno. Iz njegove perspektive, najveći izazov u BiH jeste utvrđivanje javnog interesa, budući da je proces donošenja odluka od javnog interesa u paralizi i da se donose odluke koje su u interesu političih elita ili krugova povezanih s njima.

Kao primjer zanemarenosti javnog interesa u procesu donošenja odluka naveo je obrazovnu reformu gdje su nedavno objavljeni rezultati PISA-testiranja srednjoškolaca u BiH pokazali kako su učenici u velikom broju funkcionalno nepismeni. Po Ćerimagiću, ovi rezultati nisu doveli do toga da se u javnom interesu poduzmu mjere unaprijeđenja obrazovnog sistema nego su dovele do stopiranja učešća BiH u narednom ciklusu PISA-testiranja i blokade reforme.

„Potrebno je napraviti strukturu koja će primorati političare da je saslušaju,“ naglasio je Ćerimagić. U toj strukture važnu ulogu moraju imati i žene jer praksa iz zemalja koje su zabilježile uspjeh u reformama uči da su žene ključni element napretka, u dobrom mjeri zbog toga što nemaju koruptivnu zaleđinu.

Doc. dr. Midhat Izmirlija sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu podvukao je kako struktura koja bi artikulisala javni interes mora biti prenesena u institucionalni okvir. Po njemu, Izvještaji Evropske komisije sve više stavljaju fokus na osiguranje institucionalnog okvira i ne može se samo usvojiti evropsku pravnu stečevinu nego je potrebno dosegnuti standarde i vrijednosti EU.

„Standarde će biti teško dosegnuti bez funkcionalnog institucionalnog okvira za ostvarenje prava“, kazao je Izmirlija. On je dodao kako i prioriteti iz Mišljenja govore o institucionalnom okviru a njega će biti najteže urediti zbog kompleksnog uređenja koji je baziran na vrlo starom birokratskom aparatu koji će teško postići napredak u članstvu.

„Trebamo vidjeti šta je stečevina a onda osigurati alate za njenu provedbu da bi se postigli vrijednosti i standardi EU. Uloga civilnog sektora je nemjerljiva i on treba biti konsultiran jer organizacije civilnog sektora imaju najbolji pogled na svoja specifična područja i ono šta se u njima može unaprijediti“, zaključuje Izmirlija.

Amila Žero iz Ženske zagovaračke grupe je primijetila kako program reformi sa aspekta ženskih prava zanemaruje rodnu ravnopravnost i u analizi i u prijedlogu mjera. Među mjerama koje se predlažu žene i mladi su svrstani u „ranjive kategorije“ i to je nešto nad čime bi se svi trebali zabrinuti.

„Tužno je što se mladi i žene, kojih je u strukturi društva više od muškaraca, ubrajaju u ranjive kategorije“, rekla je Amila Žero. Ona je dodala i da će se mladi izboriti za svoje prilike i neće dozvoliti da budu otjerani iz zemlje.

Podsjetila je i da postoje velike razlike u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena u BiH, kao i da se i u Reformskoj agendi 2 spominje kako su žene slabije plaćene za obavljanje istih poslova od muškaraca na istim pozicijama. „Ugrožavanje ljudskih prava nas vraća u srednji vijek“, istakla je predstavnica Ženske zagovaračke grupe.

Odgovarajući na pitanje da li će nakon ove diskusije uslijediti follow-up aktivnosti, Gianluca Vannini je rekao kako će se održavati konsultacije sa organizacijama civilnog društva i kako postoje podkomiteti za svaki segment pravne stečevine EU, koji će osim komunikacije sa institucijama države imati i konsultacije sa civilnim sektorom da bi se poredali prioriteti i predložila rješenja.

Obraćajući se učesnicima na kraju, direktorica organizacije „Prava za sve“ Diana Šehić je naglasila kako je potrebno da se otvore razgovori o ulozi organizacija civilnog društva u procesu evropskih integracija, te da postoje organizacije koje imaju šta da kažu u tom procesu i o tom procesu.

Close