Niske kazne i duga suđenja ne sprečavaju korupciju

Niske kazne i duga suđenja ne sprečavaju korupciju

Kazne na kraju sudskih postupaka u koruptivnim krivičnim predmetima u Bosni i Hercegovini su niske i ne djeluju preventivno, a suđenja traju predugo, čime se krši prvo na pravično suđenje, podsjećaju autori izvještaja Transparency Internationala.

 

Piše: Emina Dizdarević/Detektor

Rezultati izvještaja objavljenog u oktobru su bitni, podsjećaju autori, jer ukazuju da postupci ponekada neosnovano dugo traju.

Ali domaće pravosudne institucije još uvijek nisu na odgovarajući način reagovale na rezultate izvještaja, kaže izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić, posebno u dijelu unapređenja integriteta i efikasnosti procesuiranja korupcije. Nju ne iznenađuje to da institucije potvrde nalaze izvještaja ali nastave sa istom praksom.

“Ni statistički pokazatelji za 2021. nisu pokazali veću proaktivnost pravosuđa, posebno kada govorimo o slučajevima visoke korupcije, ali baš zbog toga i civilno i društvo i mediji trebaju nastaviti sa praćenjem svih važnih slučajeva i nastaviti pritisak na nadležne institucije da ova sistemska pitanja rješavaju”, kaže Korajlić.

Kazne koje se izriču su neadekvatne odnosno ne odgovaraju težini i značaju koruptivnih krivičnih djela, objašnjava jedna od autorica izvještaja Ivanka Marković.

Ona dodaje da krivične sankcije, kao što su mjere upozorenja, odnosno osnovna osuda nemaju generalnu prevenciju u sebi.

“Već ja bih rekla da kriminalitet, korupcija, odnosno koruptivna krivična djela nisu tako bitna, a tako je opasno po naše društvo. I možda bih se usudila reći i da pojedini slučajevi ukazuju da ipak politika ima određeni utjecaj u suđenjima za ova krivična djela”, kaže Marković, profesorica Pravnog fakulteta u Banjaluci.

Osim problema dužine trajanja, izvještaj navodi i loše rezultate u upravljanju sudskim postupcima, odnosno neefikasno vođenje postupaka.

Za Peđu Đurasovića iz Udruženja “Vaša prava“, koji je na izvještaju radio kao saradnik istraživač, također su poražavajući rezultati o dužini trajanja postupka, ali on dodaje kao činjenicu da određene sudije i tužioci zaostaju u stručnosti te da je pravosuđe loše organizovano.

“Ovaj izvještaj je pokazao da postoje manjkavosti u samoj organizaciji pravosuđa, kao i u integritetu donekle samih postupajućih sudija jer bojim se da je došlo do nalaza koji govore da određene sudije, kao i tužioci, manjkaju samom stručnošću da bi vodili određene postupke, a što je u konačnici dovelo i do nama već poznate dvije odluke Ustavnog suda kojima je optuženima utvrđena povreda suđenja u razumnom roku. Odnosno, povreda prava na slobodu i sigurnost zato što su određene faze pritvora trajale predugo”, kaže Đurasović.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić kaže da u državi postoji problem zaključivanja, odnosno održavanja rokova u sudskim postupcima i zaključivanja rasprava pred redovnim sudovima. On navodi da je Ustavni sud još u 2017. godini donio odluku kojom je zaključeno da je to sistemski problem.

“Ustavni sud je tražio da se organizacija sudova postavi drugačije da bi se mogli ti predmeti na vrijeme završavati jer, posljedično, prvo dolazi do kršenja prava koja su garantirana Ustavom, da se svakome u razumnom roku donese odluka evropskom konvencijom, a onda mi dosuđujemo i nematerijalnu kompenzaciju, koju, istina, pokušavamo svesti na minimalno, ali opet su to milionske štete kada se sabere cijela godina”, kaže Tadić.

Izvještaj zaključuje i da je kaznena politika u BiH loša, ne djeluje preventivno, a prilikom odmjeravanja kazne sudovi najčešće cijene olakšavajuće okolnosti u odnosu na otežavajuće.

Kako navodi Marković, sud traži okolnosti koje može da svrsta u olakšavajuće, pri čemu se tako ne trudi da nađe one koje su otežavajuće. Isto tako, neke okolnosti koje nemaju dodirnih tačaka sa konkretnim krivičnim djelom, koje nisu funkcionalno povezane sa krivičnim djelom, sud uzima kao olakšavajuće, dodaje ona.

“Porodični život. Kakve veze ima činjenica da je optuženi u koruptivnim krivičnim djelima porodični čovjek? Za mene to nema nikakve funkcionalne veze. Ili, recimo, činjenica da je on ranije bio nekažnjavan ili, recimo, činjenica da se on dobro vladao pred sudom”, navodi Marković.

Uza sve probleme procesuiranja korupcije, posebno značajno je pitanje transparentnosti. Pitanje dostupnosti sudskih i tužilačkih odluka od ključne je važnosti za povjerenje građana u nezavisnost pravosuđa.

Prema izvještaju, četiri suda u BiH su bila transparentna, otvorena za saradnju, dostavljajući podatke u roku. Ali autori izvještaja su se suočavali s problemima da neki sudovi nisu dostavljali ni pravosnažne presude.

Close