Novinari Zapadnog Balkana: Nekažnjavanje napada na novinare je nedopustivo!

Novinari Zapadnog Balkana: Nekažnjavanje napada na novinare je nedopustivo!

Pravosudni organi zemalja iz regiona napade na novinare, bilo fizičke ili verbalne, moraju procesuirati u najbržem mogućem roku. Novinari ne smiju biti napadani dok obavljaju svoj posao, istaknuto je na press konferenciji u Sarajevu povodom 2. novembra – Svjetskog dana borbe protiv nekažnjivosti napada na novinare, koju je organizovalo Udruženje BH novinari u saradnji sa partnerima iz regiona.

konferencija novinari

O potrebi efikasnijeg procesuiranja napada na novinare,  sprječavanju nekažnjivosti te efikasnijoj primjeni standarda Vijeća Evrope u primjeni člana 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, na press konferenciji su govorili Marija Vukasović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Marijana Camović iz Sindikata medija Crne Gore, Ivan Breshovski iz Udruženja novinara Makedonije i Borka Rudić iz Udruženja BH novinari.

Od početka 2019. godine u BiH je registrovano 48 slučajeva napada na novinare i kršenja prava na slobodu izražavanja, kazala je Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, naglasivši kako je nekažnjivost u velikom broju slučajeva posljedica direktne povezanosti napadača sa centrima političke moći.

„Sa posebnom pažnjom pratimo deset fizičkih napada na novinare, čiji su počinitelji povezani sa  političkim i ekonomskim centarima moći počinitelji. Takvi napadi su od strane političara pravdani. Dodatno, u BiH postoji pritisak pravosuđa na novinare, gdje oni koji bi trebalo da štite novinare i njihovo pravo na slobodu izražavanja stvaraju nove slučajeve i pretvaraju se u one koji čine nasilje. Nedopustivo je ne kažnjavati napadače, bez obzira odakle oni dolaze i da li imaju političku moć ili zaštitu. Ako vi ne kaznite 70 posto napada na novinare, onda je to jedna veoma destruktivna poruka za građane i javnost“, rekla je  Rudić i dodala da sami mediji trebaju bojkotirati one osobe i institucije koje su napadači na novinare.

U maju ove godine počela je funkcionirati Regionalna pravna pomoć novinarima u BiH, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori sa fokusom na pružanje besplatne pravne pomoći novinarima i medijima iz regiona Zapadnog Balkana i jačanje mreže advokata koja će se baviti odbranom novinara pred sudovima te stvaranjem uvjeta za efikasniju primjenu principa medijskog prava u zaštiti slobode izražavanja i slobode medija. Od maja do kraja septembra kroz institut Regionalne pravne pomoći procesuirano je 80 slučajeva.

„Ubistvo Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika lista Dan, koje se desilo 2004. godine je najdrastičniji primjer napada na novinare u Crnoj Gori, ali i primjer kako država nije u stanju da se izbori sa takvim slučajevima. I dalje ne znamo ko je pucao u Jovanovića, ko je naručio to ubistvo i zašto. Prije nekoliko dana smo dobili objašnjenje da je nadležni tužilac bio previše umoran u noći ubistva da bi saslušao ključne svjedoke i saučesnike“, rekla je rekla je Marijana Camović iz Sindikata medija Crne Gore.

Ona je pomenula i  pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić prošle godine, te kako se do danas ne zna ko je pucao u nju i po čijem nalogu.

„Vlada Crne Gore je prošle godine formirala komisiju koja se bavi istragama slučajeva napada na novinare i medije, komisija je dala preporuke, ali do sada nadležne institucije nisu postupile ni po jednoj od tih preporuka“,  zaključila je  Camović.

Nekažnjivost napada na novinare mora postati prošlost, poručio je Ivan Breshovski advokat Udruženja novinara Makedonije.

„Želimo izmijeniti krivični zakon tako da se napad na novinare tretira kao napad na osobe koje obvljaju profesionalnu novinarsku dužnost i sada radimo na tome. Takođe, plan je da se napravi protokol za bolju saradnju policije i novinara. U 2019. registrovana su dva fizička i jedan verbalni napad na novinare u Makedoniji a u posljendjih nekoliko godina ukupno 55 slučejeva kršenja prava i sigurnosti novinara“, naveo je Breshovski.

I novinari i medijski profesionalci u Srbiji svakodnevno su izloženi napadima, prijetnjama i pritiscima.

NUNS je u ovoj godini zabilježio veći broj napada i prijetnji nego u prethodne tri godine. Meta napada su najčešće novinari koji pišu kritički i svoj posao obavljaju u skladu sa profesionalnim standardima. Česti su pritisci na novinare, kada visoki funkcioneri i političari etiketiraju novinare nazivajući ih neprijateljima države, špijunima i slično. Političari, umjesto da osuđuju takve napade, samo ih ohrabruju“, naglasila je Marija Vukasović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Ona je spomenula slučaj paljenja kuće novinaru Milanu Jovanoviću prošle godine, gdje se predsjednik opštine Grocka sumnjiči da je jedan od umiješanih u tu paljevinu.

„Iako su napravljeni određeni pomaci u saradnji sa pravosuđem, i dalje su veoma rijetki sudski epilozi slučajeva napada na novinare u Srbiji, a kazne su blage“, dodala je Vukasović.

Prije tri godine uspostavljena je regionalna mreža Safejournalists sa ciljem zaštite prava novinara iz regiona. Na web stranici ove mreže nalazi se jedna od najvećih baza podataka o napadima na novinare – čak 570 registrovanih slučajeva iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Kosova. Kako su naglasili predstavnici novinarskih udruženja iz regiona, ovakva mreža predstavlja veoma dobar alat za sprječavanje svih oblika nekažnjivosti napada na novinare, a pogotovo izbjegavanja suđenja napadačima, među kojima su i osobe koje obavljaju najviše funkcije u državi.

Close