Svakodnevno probijaju rokove, niko ne odgovara za gubitke

Svakodnevno probijaju rokove, niko ne odgovara za gubitke

Gotovo svi veliki projekti, koji su posljednjih godina rađeni na teritoriji Republike Srpske, probili su početno zadane rokove, a naši sagovornici ističu da je glavni razlog za tako neodgovorno, a često i bahato ponašanje, to što se ne poteže za konkretnim sankcijama.

rokovi

Ilustracija

Piše: Goran Obradović/eTrafika

Ističu da bi se, kada bi samo u dva ili tri slučaja bili kažnjeni izvođači radova, situacija značajno promijenila.

Posljednji primjer u kojem je probijen rok, i to više od devet mjeseci, imamo u Prijedoru. Iz Vlade Srpske odvojili su skoro šest miliona maraka i kupili zgradu za Okružni sud, Okružni privredni sud i Okružno javno tužilaštvo u tom gradu. Međutim, kako saznaje eTrafika, ova zgrada još uvijek zjapi prazna.

Pokušali smo u Ministarstvu pravde Republike Srpske provjeriti u čemu je problem i zašto se pravosudne institucije još nisu uselile u ovu zgradu, međutim ni nakon mjesec dana iz ovog ministarstva nisu odgovorili na naša pitanja. Pa tako nismo mogli ni saznati ko je odgovoran za ovaj propust i da li će neko odgovarati za to.

Najava bila idilična

Podsjećamo, u septembru prošle godine pomoćnik ministra pravde RS Slobodan Zec rekao je da su tada potpisali kupoprodajni ugovor i da će se pomenute pravosudne institucije u roku od tri mjeseca useliti u nove prostorije. To se nije desilo ni 12 mjeseci kasnije a i pitanje je kada će.

Zgrada koju su kupili ima ukupnu korisnu površinu 1.901 metar kvadratni, što znači da je po kvadratu plaćena 3.100 maraka, a kupljena je od preduzeća „Nekretnine MNL“ iz Prijedora, u vlasništvu Vojislava Miletića, a ovo preduzeće je tada jedino dostavilo ponudu na javni poziv Ministarstva pravde RS.

“Zgrada se nalazi u samom centru grada, radi se o novoj gradnji. Upotrebna dozvola je iz prošle godine i svi uslovi su ispunjeni. Sve pravosudne institucije trebalo bi, po pravilu, da budu smještene u užem centru grada, tako da je to bio jedan od uslova na javnom pozivu na koji se javila samo firma sa kojom je potpisan ugovor”, rekao je tada Zec i dodao da je uslov bio da ne postoji nijedan teret niti sudski spor u vezi sa objektom koji kupuju.

Prijedlogom ugovora bilo je predviđeno da će od ukupne kupoprodajne cijene Srpska uplatiti prodavcu 20 odsto, odnosno 1,2 miliona u roku od sedam dana od dana potpisivanja ugovora, dok će preostalih 80 odsto, odnosno 4,7 miliona biti plaćeno po preuzimanju objekta.

Kada je u pitanju kupnja ove zgrade, pojedine informacije upućuju na to da se ona i počela graditi sa namjerom da se proda Ministarstvu pravde RS.

Vlasnik zgrade Vojislav Miletić je blizak rođak jednog prijedorskog odbornika, člana DNS-a, stranke koja je duže od deceniju imala najveću moć i presudnu ulogu u ovom gradu, ali on negira da je to predstavljalo bilo kakvu olakšicu u dobijanju ovog posla. Miletić je za naš portal rekao da je njegovo preduzeće ispoštovale sve što je traženo u ugovoru.

“Svi naši radovi su urađeni i zgrada je završena. Koliko znam oni se još nisu uselili u zgradu, jer nemaju namještaj. Po ugovoru mi nismo bili zaduženi za nabavku kancelarijskog namještaja”, istakao je Miletić te dodao i da je Vlada Srpske prema njemu ispoštovala sve što je bilo dogovoreno ugovorom.

Nije usamljen primjer

Brojni su i drugi primjeri u Republici Srpskoj gdje su probijeni rokovi, a taj problem uočavamo od lokalnih pa do onih gradnji koje su od nacionalnog interesa.

U Banjaluci se mnogo pričalo o kružnim tokovima koji su pravljeni, a skoro u svim slučajevima su probijeni rokovi. Osim što su probijeni rokovi, imamo i slučajeve da su oni otvarani, pa narednih sedmica dorađivani i pravljeni, jer nisu bili završeni u trenutku svečanog otvaranja. Svojevrsne apsurde uočavamo kada je otvoren tržni centar “Delta”, zbog kojeg je napravljen i veliki kružni tok, ali i podzemni prolaz, koji ni šest mjeseci kasnije nema upotrebnu dozvolu, ali i dionica Istočnog tranzita, koju prvobitno nisu pratile i biciklističke pa ni staze za pješake. Oni su urađeni naknadno.

istočni tranzit

Dionica puštena bez staze za pješake (Izvor fotografije: Sajt grada)

Kada je riječ o najvećem gradu Srpske, veliku buru digao je i slučaj izgradnje „zelenog“ mosta u Banjaluci, gdje su takođe probijeni rokovi.

Podsjećamo, izgradnja novog mosta počela je u julu 2018. godine, a prema prvom roku trebalo je da bude gotov do kraja te godine. Nakon probijenog prvog roka, izvođač radova “Prijedor putevi” dobio je novi, koji je istekao 15. aprila, ali ni tada radovi nisu bili završeni.

Ovaj most je konačno otvoreno 15. juna, a gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić je rekao da će izvođači platiti penale zbog probijanja rokova, ali nije poznato da li se to i desilo.

Skoro u svim lokalnim institucijama imamo slične slučajeve gdje su probijani rokovi gradnje, a prvenstvno kada je riječ o izgradnji puteva.

Kada su u pitanju veće investicije tu se posebno ističe gradnja bolnice „Srbija“ u Istočnom Sarajevu. Radovi na izgradnji ovog objekta koštali su oko 54 miliona maraka. Ona je svečeno otvorena 5. oktobra prošle godine, međutim prvi pacijenti u ovu bolnicu su stigli tek sredinom marta ove godine.

Direktne i indirektne štete

Srđan Blagovčanin iz organizacije Transparency International BiH nam je rekao da je to širi problem, koji se odnosi na proces nabavke roba i usluga. Prevashodno misli da se iza svega krije nedovljan nadzor nad implementacijom ugovora.

Srdjan Blagovcanin

Srđan Blagovčanin

“Sa druge strane, treba imati u vidu i da su često te firme povezane sa organima sa kojim sklapaju ugovore, odnosno sa njihovim rukovodiocima. Vjerovatno i tu leži razlog zašto im se gleda kroz prste. Često prolaze bez sankcije, koju bi trebali da snose zbog probijanja rokova, ali i drugih situacija koje bi uticale na kvalitet roba i usluga koje se nabavljaju”, istakao je Blagovčanin za eTrafiku.

Ekonomista Milan Stanić kaže za naš portal da postoje direktne štete i inderektne štete koje mogu nanijeti projekti čija izgradnja kasni i gdje se konstantno probijaju rokovi.

“Direktne štete se odnose na to da ti projekti koji probijaju rokove koštaju uvijek više od početne i dogovoreno cijene. Oni traže korekciju početne cijene i razne anekse. To uvijek prati takvo stanje gdje usluge nisu završene na vrijeme. Indirektne štete nastaju zbog nekorištenja tih projekata“, pojašnjava Stanić i dodaje da to konkretno znači da neke institucije plaćaju zakupe jer borave u drugim zgradama, dok njihove budu završene.

Sankcija nema, svi uvezani

Govoreći o probijanju rokova pri gradnji, poslanik u Narodnoj skupštini RS Draško Stanivuković takođe tvrdi da je glavni problem u tome što niko ne odgovara za svoj nerad.

Glavni problem jeste nedostatak sankcija, a njih nema jer su svi pristrasni. Ova situacija se svodi na svaku lokalnu zajednicu i svako gradilište. Kako ćeš kazniti nekog ako su ti ljudi vaši prijatelji, rođaci i stranačke kolege sa kojim svaki dan sjediš. U tom trenutku vi miješate privatni interes sa opštim dobrom. Pošto je sve to uvezano kao ‘svinjska crijeva’, vrlo je teško da takvi ljudi trpe bilo kakve sankcije, oni čak dobijaju nagrade”, naglašava Stanivuković.

On kaže da u ovoj zemlji nije izgrađen pravi sistem, nego su veoma dobro izgrađeni porodični odnosi, zbog čega, kako kaže, ova država postaje privatna. Kao primjer navodi funkcionisanje Fudbalskog kluba Borac iz Banjaluke.

“FK Borac vodi sestrić od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, televizija koja prenesi utakmice je u vlasništvu Dodikovog kuma, a glavni sponzor je firma povezana sa njegovim sinom. Ako se nešto u ovom trokutu ne ispoštuje, ko će tu koga sankcionisati. Oni će otići na slavu i dogovoriti nove milione”, ističe Stanivuković i dodaje da je isti slučaj i sa probijanjem rokova gradnje.

Dodaje da je problem što ovdje nema sistem u kojem su svi jednaki, jer oni koji su bliski vlasti dobijaju sve, a neistomišljenici moraju prolaziti raznorazne procedure.

“Zato svi radovi kasne. Međutim, nije ni tu sav probem. Svi radovi koje oni završe veoma brzo propadnu i moraju se popravljati, jer nisu urađeni po odgovarajućim standardima. Oni mogu tako raditi jer znaju da nemaju nikakvu odgovornost. Onda kad nemate odgovornost, zašto bi nešto poštovali”, ističe naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, firme koje su bliske vlasti rade na način da uzimaju poslove bez obzira što nemaju adekvatan broj radnika da bi ih završili na vrijeme.

“Iako nemaju dovoljno radnika, spremni su da uzmu 50 gradilišta i nije ih briga da li će kasniti radovi, jer će na svakom gradilištu zaraditi. Šta je i sa lažnim obećanjima koja se daju da će nešto biti urađeno a onda od toga ne bude ništa? U Banjaluci imate da je davno obećan novi stadion FK Borac, a još ništa nije urađeno. Imate izgradnju srpsko-ruskog hrama gdje je prije tačno godinu dana postavljen temelj i od tada više ništa nije rađeno. U ovom slučaju izmanipulisani su građani, ali i visoka delagacija iz Rusije“, ističe Stanivuković.

Navodi i primjer pompeznih obećanja kao što je, na primjer, aerodrom u Trebinju, koji nikada nije sagrađen.

“Imamo i situacije kao što su studentski domovi u Bijeljini i Palama. Oni su dovodili kamere i snimali jedinu sobu koja je bila sređena, sve to samo zbog izbora”, ističe Stanivuković za eTrafiku.

Close