Dok je trebinjska vlast pred posljednje izbore pompezno najavljivala izgradnju, 30 miliona vrijednog, kliničko-bolničkog centra u ovom gradu, zdravstvo u Trebinju nastavilo je da tone. Živopisno je to ilustrovala, između ostalog, i fotografija pacijenta koji infuziju prima u dvorištu Doma zdravlja Trebinje, ali i činjenica da je trebinjska Hitna pomoć juče radila bez svog ljekara kojeg je, po potrebi, zamjenjivao kolega iz službe za porodičnu medicinu.  

Projekat najavljenog Kliničko-bolničkog centra Trebinje i pacijent koji prima infuziju pred trebinjskim Domom zdravlja

Ambulante porodične medicine ne nalaze se u istoj zgradi kao i Hitna pomoć, a ljekari koji su juče zamjenjivali kolege u Hitnoj, u slučaju intervencije, morali su da ostave svoje pacijente da ih čekaju. Ipak, Branka Drašković, koju uprkos podnesenoj ostavci na mjesto direktorice trebinjskog Doma zdravlja još niko nije zamijenio, za „Direkt“ kaže da ne vidi problem u tome što je Hitnu pomoć „pokrivala“ doktorica iz Porodične medicine.

„Do 15 časova Hitnu je pokrivala doktorica iz Porodične, a od 15 časova zamijenila je druga doktorica. Kakve veze ima što je ona zamjenjivala, pa to je jedna ustanova. Ne mora sjediti sa njima, može sjediti i u Porodičnoj medicini, a da interveniše u Hitnoj. Išao je ljekar na intervencije i sve što je trebalo“, tvrdi Drašković.

Branka Drašković

Kada je spašavanje života u pitanju, minute mogu biti presudne, pa je potencijalno opasno to što hitna pomoć mora čekati ljekara da dođe iz druge zgrade. Međutim, Drašković smatra da razloga za brigu nema, jer je, kako kaže, „od Porodične do Hitne sto metara“.

Prema njenim riječima, Hitna pomoć trenutno ima četiri ljekara, po jednog u svakom timu, a budući da je jedan od njih juče odsustvovao zbog slave, nisu imali nikog da ga zamijeni osim ljekara iz Porodične.

„Situacija u Trebinju se sad promijenila, na Birou nema nikoga. Čekamo jednu doktorku da položi državni da je zaposlimo, jednu smo primili nedavno, jedna je na specijalizaciji u Foči, a jedna je na trudničkom bolovanju“, kaže Drašković.

Ovakvo stanje stvari u zdravstvu posljedica je dugogodišnjeg lošeg vođenja politike i na državnom, i na lokalnom nivou. Trebinjsko zdravstvo grca u dugovima, plate zdravstvenih radnika su među najmanjima u Republici Srpskoj, a brojni ljekari su bolje uslove rada potražili u Federaciji BiH, Crnoj Gori i Hrvatskoj.

Takođe, trebinjski medicinski radnici kažu da su veoma nezadovoljni odlukom da im se umjesto plaćenog prekovremenog rada daju slobodni dani, pa pored ionako malih plata, niko nema volje da prekovremeno radi bez naknade. Drašković kaže da je sve uradila po zakonu.

„Radnicima se plati tačno onoliko koliko je po zakonu, ne mogu raditi mimo zakona. Tako je u cijeloj RS, prekovremeni rad se pretvara u slobodne dane“, kaže Drašković.

Prema podacima Poreske uprave RS iz februara 2020. godine, trebinjsko zdravstvo dužno je oko 13,6 miliona maraka poreza i doprinosa. Dug Bolnice Trebinje u tom periodu iznosio je oko 7,5 miliona maraka, a dug Doma zdravlja u istom periodu oko 6,1 milion maraka. Dugovi su, između ostalog, peglani i preko leđa radnika kojima je Dom zdravlja Trebinje 2017. godine smanjio koeficijente sa srednjih na najniže.

Pritom, povećanje dugovanja zdravstvenih ustanova godinama su pratila povećanja broja zaposlenih radnika – medicinskih i nemedicinskih. Najintenzivnija zapošljavanja su bila u izbornim godinama. Dugogodišnja (zlo)upotreba zdravstva u političke svrhe konačno dolazi na naplatu građanima kojima će, sve su prilike, živote uskoro spašavati vozači umjesto ljekari.