Zaposlenost u Trebinju – zasluga vlasti ili statistika koja ne odgovara stvarnosti

Zaposlenost u Trebinju – zasluga vlasti ili statistika koja ne odgovara stvarnosti

Informacija da je broj nezaposlenih u Trebinju u prvih devet mjeseci ove godine manji za 606 u odnosu na isti period prošle godine podijelila je trebinjske odbornike. Dok vlast zasluge pripisuje sebi, opozicija izvještaj o stanju (ne)zaposlenosti opisuje kao statističke parametre koji ne odražavaju stanje na terenu.

Foto: Direkt

Za devet mjeseci ove godine sa evidencije biroa izbrisano je 813 lica, a najviše zaposlenih je u oblasti trgovine, uslužnih djelatnosti i niskogradnje, podaci su koje je odbornicima predstavio direktor Filijale trebinjskog Zavoda za zapošljavanje Dragan Popović.

Naveo je da je najveći broj nezaposlenih u kategoriji od 30 do 45 godina, među licima koja imaju četvrti stepen stručne spreme.

“Najviše je ekonomskih (107), mašinskih (92) i tehničara za drumski saobraćaj (38), te maturanata Gimnazije (80). Među licima trećeg stepena obrazovanja posao najviše traže prodavci (100), konobari (64) i automehaničari (43), a sa fakultetskom diplomom na evidenciji je najviše diplomiranih ekonomista (65), pravnika (58) i menadžera turizma (18) te profesora razredne nastave (18), a posao traži i jedan doktor nauka“, naveo je Popović i dodao da je Zavod za zapošljavnje RS realizovao brojne projekte zapošljavanja i samozapošljavanja u skladu sa Akcionim planom zapošljavanja u RS, pri čemu je ukupno odobreno oko 616.000 maraka za 134 lica, a zahtjeve je uputilo 87 poslodavaca.

Opozija: Nema investicija, radnici odlaze

Iz opozicije su upućene kritike na predstavljene informacije, jer, prema njihovom mišljenju broj novozaposlenih lica na području Trebinja nije odraz uspješnog djelovanja aktuelne vlasti nego ekonomskih migracija građana Trebinja u inostranstvo, prvenstveno u Dubrovnik.

Odbornik PDP-a Saša Borjan kaže da nije toliko zabrinjavajuće što u Dubrovnik odlaze nezaposleni, nego je veći problem što odlaze ljudi koji su u Trebinju već imali posao.

„Idu zato što aktuelna vlast nije uspjela da nametne atmosferu zapošljavanja. Nijednog investitora nisu doveli za tri godine, jedan jedini investitor je došao i to je firma Trebinjka koja je nakon godinu dana propala. Trend nije ovakav samo u Trebinju, odlaze ljudi i iz Bileće, iz Nevesinja idu u Mostar. Imamo situaciju da se Hercegovina postupno gasi. Sjetimo se samo obećanja aktuelne vlasti u tekstilnom sektoru, sjetimo se Nikole Tesle i gospodina Vučetića, sjetimo se Trendtexa“, naveo je Borjan koji problem odlaska radnika vidi u nemoći administracije i praznim obećanjima aktuelne vlasti.

Odbornica SDS-a Mirjana Ratković smatra da izvještaj o stanju (ne)zaposlenosti u Trebinju predstavljen tako da bi mu mogle pozavidjeti Njemačka ili Francuska, ali da rezultat toga ne može biti rezultat uspješnog rada Zavoda za zapošljavanje, već prije rezultat ekonomskih migracija.

Šef Kluba odbornika SNSD-a Gordan Mišeljić kazao je da je sreća što radnici odlaze u Dubrovnik i da će problem biti kada počnu da odlaze u Njemačku, jer će tada odlaziti cijele porodice.

„Od vas (opozicije prim.aut) smo čuli samo kritike i probleme, ali ne i rješenje, dajte rješenje. Hajde da budemo konstruktivni“, rekao je Mišeljić.

Borjan, pak, rješenje vidi u povećanju plata, no Mišeljić smatra da je plate nemoguće povećati tako da pariraju Dubrovniku, kao što je nemoguće do te mjere povećati cijene roba i usluga.

“Ne postoji sistemsko rješenje, jer se ne možete boriti sa gradom koji samo od ulaznica za obilazak Starog grada ima 30 miliona evra”, rekao je on.

Odbornik Vidomir Begenišić iz SDS-a smatra da lokalne zajednice teško mogu same da se nose s problemom ekonomskih migracija i naglašava kako ni vlast na nivou RS nije učinila ništa da ih zaustavi.

Odbornik DNS-a Bojan Šapurić rekao je da je za temu zapošljavanja na području Trebinja neophodna posebna tematska sjednica lokalne skupštine. On je napomenuo i da bi najavljenim otpuštanjima radnika iz eletrosektora moglo doći do socijalnih nemira, jer će nastati problem gdje sa tim ljudima poslije toga.

„Ne osporavam socijalna davanja na koja se Grad poziva, ali ne treba se hvaliti sa tim. Budžet od 120 miliona za četiri godine nije iskorišten za pomoć privredi, odnosno za otvaranje nekog proizvodnog radnog mjesta. Da nije bilo donacija sa strane iza nas ne bi ništa ostalo“, rekao je Šapurić.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić svjestan je trenda odlaska radnika u susjedni Dubrovnik. Kroz programe zapošljavanja i samozapošljavanja, naglasio je, Grad će nastojati da zadrži ljude u Trebinju.

"Ne možemo mi da pratimo Dubrovnik, posebno ne po platama. U Trebinju je došlo do određenog povećavanja plata, a taj trend će se morati zadržati i u narednom periodu, to je već sada jasno", rekao je gradonačelnik Ćurić.

Tačan broj radnika koji rade u Dubrovniku nije poznat, jer trebinjski Zavod za zapošljavanje ne rapolaže tim podacima, a precizan broj nemaju ni u Gradskoj upravi u Trebinju. Nezvanično, radi se o oko 3.000 građana Trebinja. Neki od njih su završili sezonu u Dubrovniku i prijavili se na trebinjski Biro, a planiraju ponovni odlazak sljedeće godine.

Close