Zapošljavanje u javnom sektoru: Umjesto diplome stranačke knjižice

Zapošljavanje u javnom sektoru: Umjesto diplome stranačke knjižice

“Možete da budete najbolji student, možete da budete najbolji stručnjak u nekoj oblasti, ali ako niste u sistemu vlasti, tj. dio vlasti, to je uglavnom uzaludno.” Prošla su samo tri mjeseca od ove izjave Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, ali koliko god skandalozno da izgledala, ona je i odraz realnog stanja, posebno kada se govori o zapošljavanju u javnom sektoru.

Izvor: Gerila

Ova Dodikova misao izrečena je samo nekoliko dana pred početak školske godine i poslala poruku đacima da je Lenjinova maksima “Učiti, učiti i samo učiti” odavno pokopana. Na stranačkom skupu na Jahorini, Dodik je stajao ispred onih koje nazivamo politička bućnost ove zemlje, dakle omladine, te na taj način svima jasno stavio do znanja o dugogodišnjoj praksi u kojoj samo politički podobne osobe uspijevaju da dođu do tzv. državnog posla.

Sam Dodik je prije nekoliko godina najavljivao da će uvesti moratorijum na zapošljavanje, ali pomenuti moratorijum definitivno nikada nije zaživio, a ta zapošljavanja posebno učeste u izbornim godinama.

“Partijskih zapošljavanja ima uvijek. Niko nema precizne informacije o broju zaposlenih u ovoj godini, zato što jedan dio zapošljavanja ide preko konkursa, jedan dio preko ugovora o djelu i sličnih ugovora. Bilo je i primjera zapošljavanja u javnim preduzećima koji su pred izbore angažovali radnike”, kaže za portal Gerila.info Ivana Korajlić iz Transparency Internationala (TI).

Dodaje i kako je zapošljavanje u javnom sektoru glavni način sticanja podrške na izborima “zbog čega ni u RS ni u FBiH ne žele da se uhvate u koštac s problemom preglomazne administracije”, te je zaključila da političke partije “nisu spremne da prekinu uhlebljavanje svojih kadrova”.

Iz ove organizacije navode da je samo u prošloj godini  zabilježeno 1533 poziva građana koji su prijavljivali korupciju i druge nepravilnosti, a najveći broj prijava ticao se baš nepravilnosti prilikom zapošljavanja.

“Ono što se najčešće dešava kod takvih prijava na stranačko zapošljavanja je to da građani/prijavioci unaprijed kažu da znaju ko će biti izabran, što se na kraju najčešće ispostavi tačnim. Jedan takav slučaj se desio krajem prošle godine kada nam je anonimno javljeno da će u Okružnom privrednom sudu Banjaluka biti izabrano više osoba na mjesto stručnog saradnika na osnovu političkih uticaja. Sve prijavljene osobe su na kraju i izabrane”, izjavio je i Uglješa Vuković, istraživač/analitičar iz  Transparency internationala.

Zahtjevi stranaka jači od zakona

Da ne postoji politička volja da se prekine sa praksom dovođenja podobnih, a ne sposobnih, svjedočili smo i prije nekoliko mjeseci, kada je Gradski odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Doboja poslao zahtjev rukovodstvu “JP Šume Republike Srpske” da se pripravnici u tom preduzeću zaposle samo uz saglasnost te stranke.

„Tražimo tačan raspored, naziv i broj radnih mesta, koje ste dobili po programu Vlade RS za obuku pripravnika. Raspodjela i popunjavanje pripadajućih radnih mjesta mora se odvijati uz saglasnost predsednika GO SNSD Doboj”, navodi se u zahtjevu koji je potpisao Uroš Gostić, predsjednik dobojskog SNSD-a, nakon kojeg je Šumama dozvoljeno zapošljavnje čak 41 novog radnika.

Vrijedi napomenuti da je samo dvije godine ranije baš iz dobojskog SNSD-a krenulo “javno zgražavanje” kada su dobili odgovor iz DNS-a koji su preduslovi za podršku kandidatu SNSD-a na lokalnim izborima.

Načelničke pozicije, članstva u Nadzornim odborima, konkursi za pripravnike, čak i sredstva za kampanju, samo su dio povelikog spiska DNS-a koji je do te mjere naljutio SNSD-ovce da su DNS-u zalijepili etiketu “interesne grupe”.

Član predsedništva SNSD Sanja Vulić izjavila je tom prilikom da su zahtjevi dobojskog odbora DNS-a jasna poruka da ta stranka pokušava da “privatizuje javne ustanove”.

“Činjenica je da DNS igra na sve strane i sa svima kako bi maksimalno profitirao i čitava njihova politička platforma u Doboju se svela na pregovaranje pozicija”, rekla je Vulićeva.

I sama Vulićeva je nakon lokalnih izbora ponovo došla u žižu javnosti kada je posao portparola u dobojskoj bolnici zamijenila ulogom Službenika za odnose sa javnošću u Vijeću naroda RS.

Bez obzira što je i sama ukazivala na potpuno jasnu privatizaciju javnih institucija, Vulićeva kaže da do nove pozicije nije došla zbog stranačkog angažmana

“Moje zapošljavanje nema veze sa politikom. Ja sam preko konkursa primljena u Vijeće naroda”, rekla je u kratkoj izjavi za Gerilu.

Legalizacija partokratije

Na problem stranačkog zapošljavanja upozoravaju i u pokretu Restart.

“Mi smo primjetili da je bilo predizbornih zapošljavanja i ono što smo iz medija mogli da primjetimo da se ono nije razlikovalo puno u odnosu na prethodne izborne cikluse. Prije svakih izbora dešavaju se ta, gotovo isključivo, partijska zapošljavanja, koja su po našem zakonu praktično legalizovana. Imate situaciju da se neko može zaposliti na neki određen period zbog, kako se navodi, preobimnog posla, a da tu ostane dvije godine i biva zaposlen za stalno. Tako funkcioniše partijsko zapošljavanje u Republici Srpskoj, ali i u čitavoj BiH. Ono što je loše u tome je što svi ostali građani u ovoj zemlji plaćaju cijenu legalizacije partokratije”, govori za Gerilu predsjednik pokreta Restart Stefan Blagić.

Blagić napominje da političari javna preduzeća shvataju isključivo kao izborni plijen, te da se veliki dio takvih zapošljavanja vrši netransparentno.

“Ja poznajem takve slučajeve, ali ne bih sad da govorim o imenima jer ne posjedujem nijedan formalni dokaz, a ukoliko spomenem takvo nešto, to može biti izvor potencijalne tužbe. Međutim, to se definitivno dešava. Problem je kada se nešto uradi u skladu sa zakonom, a vi znate suštinski da je urađeno mimo nekih procedura. Recimo, imate dosta primjera iz prosvjete gdje se zapošljavaju kadrovi koji dobijaju, primjera radi, testove prije samog konkursa pa na intervjuu dobiju sve bodove, pa tako onaj ko ima prosjek 6,5 na fakultetu i nema nijednu godinu radnog staža, dobije posao ispred onog ko ima, recimo prosjek devet i deset godina radnog staža”, zaključio je Blagić.

I sami radnici pojedinih javnih preduzeća upozoravaju na problem stranačkog zapošljavanja, ali se zbog progona boje javno govoriti.

“Ja znam da je bilo zapošljavanja kod nas u Elektrokrajini, ali tačnu informaciju može dati Uprava ili portparol jer niko od nas ne zna ni ko je, ni kad zaposlen. Ono što ja primjetim su nova lica u firmi. Ne znam da li sindikalci raspolažu tim informacijama”, rekao nam je kratko jedan čitalac.

Nastavak teksta čitajte OVDJE

Close