Budžetski novac za udruženja koja vode političari -  Mišeljić po tri osnova u sukobu interesa

Budžetski novac za udruženja koja vode političari –  Mišeljić po tri osnova u sukobu interesa

U zadnje dvije godine, po podacima Transparensi internešnala, u BiH izdvojeno je preko 121 miliona KM za finansiranje udruženja i fondacija. Ova budžetska davanja često su praćena političkim zloupotrebama i pojavom sukoba interesa jer su javni novac dobijala i brojna udruženja koja vode javni funkcioneri.

Mišeljić, Tarana i Kovač

Tako je Grad Trebinje prošle godine dao skoro pola miliona maraka Fudbalskom klubu „Leotar“ za vraćanje dugova. Zahvaljujući ovom grantu, SNSD-ov odbornik u trebinjskoj Skupštini Gordan Mišeljić našao se i po trećem osnovu u sukobu interesa.

„Izabrani predstavnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici ne mogu biti članovi organa, predsjednici ili direktori udruženja ili fondacija koja se finansiraju iz budžeta Republike ili jedinice lokalne samouprave u ukupnom godišnjem iznosu većem od 100.000 KM“, propisuje Zakon o sprečavanju sukoba interesa RS.

FK „Leotar“, na čelu sa Mišeljićem, od Grada Trebinja dobio je, dakle, skoro pet puta veći novčani iznos od dozvoljenog. Osim na ovaj način, Mišeljić je u sukobu interesa i zbog toga što je u isto vrijeme odbornik u trebinjskoj Skupštini, direktor „Hidroelektrana na Trebišnjici“ i član Nadzornog odbora „Hidroelektrane Dabar“. Zbog ovoga će TI BiH protiv Mišeljića podnijeti prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa. Iz ove organizacije kažu da nisu rijetki slučajevi da se novac dijeli po političkoj liniji.

„Mi smo identifikovali oko 50  javnih funkcionera koji su bili na čelu udruženja i fondacija koje primaju budžetska sredstva. Nisu svi prekršili zakon, u Republici Srpskoj je on definitivno najblaži, jer ovaj dozvoljeni prag od 100.000 KM u Brčko Distriktu iznosi svega 10.000 KM. Ono na šta smo mi htjeli ukazati objavom registra dodjeljenih grantova udurženjima građana jesu upravo ovakve pojave sukoba interesa, gdje iste osobe i dodjeljuju i koriste sredstva“, kaže Srđan Traljić, portparol TI BiH

Novac za udruženja (bivših) odbornika

U 2020. godini, u sklopu projekta iz oblasti nacionalnih manjina, povratnika i društvene brige o starima, Grad Trebinje iz svoje kase dodijelio je 146.000 maraka za samo dva udruženja. Jedno je Gradsko udruženje penzionera (GUP) Trebinje, čiji je jedan od osnivača bivši odbornik trebinjske Partije ujedinjenih penzionera (PUP) Đoko Tarana, a drugo je Udruženje pravnika „Nomokanon“ čiji je predsjednik Milan Kovač, aktuelni odbornik Ujedinjene Srpske u trebinjskoj Skupštini.

Gradsko udruženje penzionera Trebinje formirano je 2017. godine, cijepanjem već postojećeg Udruženja penzionera (UP) u ovom gradu, a njegovo osnivanje pratile su brojne kontroverze. Samo mjesec dana nakon osnivanja, GUP je rebalansom budžeta Grada Trebinja dobio 52.000 maraka iz gradske kase, dok je grant za UP smanjen sa planiranih 90.000 na svega 12.000 KM. U to vrijeme, GUP je brojao šest puta manje članova nego UP, a Đoko Tarana bio je odbornik PUP-a u trebinjskog Skupštini. Tarana je tada otvoreno priznao da je po srijedi politički uticaj.

„Partija ujedinjenih penzionera Trebija podržava novoosnovano udruženje i želi da omogući penzionerima da se slobodno izražavaju, a svaki grant se dijeli po političkom uticaju. Šta je sporno?“, kazao je Tarana.

I ostali osnivači novog udruženja penzionera bili su članovi PUP-a ili stranaka bliskih vladajućem SNSD-u. Jedan od njih je i nekadašnji predsjednik Gradskog odbora aktiva penzionera SNSD-a i dugogodišnji član ove stranke Risto Masleša.

Kada je GUP osnovan, članovi trebinjskog Udruženja penzionera javno su ga optužili da je sticao članstvo zloupotrebom ličnih podataka njihovih članova. Takođe, tvrdili su da u istom gradu zakonski ne mogu postojati dva udruženja istog imena. Udruženje penzionera RS ni dan danas nije zvanično priznalo trebinjski GUP.

No, kontroverzama tu nije kraj. Revizori Centralne izborne komisije BiH 2018. godine utvrdili su da je trebinjski PUP, na čelu sa Đokom Taranom, trošio novac lokalnog Udruženja penzionera na izbornu kampanju. Novac je bio namijenjen za pomoć porodicama kod smrtnog slučaja i troškova sahrane preminulih članova.

Ipak, to nije smetalo trebinjskoj vlasti, na čelu sa SNSD-ovim Mirkom Ćurićem, da GUP-u u 2020. godini dodijeli čak 144.000 maraka. Novac je, po projektu, namijenjen za pomoć bolesnim i materijalno ugroženim penzionerima i njihovim porodicama. Nije poznato po kojim kriterijumima je novac dijeljen, niti da li je utvrđeno na koji način je potrošen.

Osim izdašnog granta za svoje udruženje, Tarana je u završnoj godini svog mandata u trebinjskoj Skupštini od Gradske uprave dobio i poslove za svoju porodičnu firmu „Autounion“. Njeni formalni vlasnici su njegovi sinovi, a u 2020. godini dobila je 36.367 maraka sa PDV-om za kupovinu guma i održavanje vozila. Grad Trebinje je za iste namjene „Autounionu“ dao novac i godinu ranije – oko 32.680 maraka sa PDV-om.

„Nomokanon“ za poštovanje pravde i pravičnosti

Udruženje pravnika „Nomokanon“ u Trebinju osnovano je početkom 2016. godine, a na njegovom čelu i danas se nalazi Milan Kovač, aktuelni odbornik Ujedinjene Srpske u trebinjskoj Skupštini, koja je dio vladajuće koalicije predvođene SNSD-om.

Grad Trebinje prije dvije godine „Nomokanonu“ je dodijelio 2.000 maraka za projekat poštovanja ljudskih prava, odnosno bolji status nacionalnih manjina.

Kovač za „Direkt“ tvrdi da su od ovog granta zbog korone dobili svega 500 maraka. Na pitanje čime se udruženje tačno bavi, kaže da je to „organizovanje stručnih predavanja, seminara, edukacija i besplatnom sastavljanju podnesaka različite vrste za građane“.

„To su mahom bili penzioneri, nezaposleni ljudi koji su tražili neku vrstu sugestija i pomoći za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje svojih prava. Nekim ljudima smo omogućili volontiranje za koje smo platili poreze i doprinose u skladu sa zakonom, nabavili smo stručnu literaturu koja se odnosi na polaganje stručnog, upravnog i pravosudnog ispita, i kompletan naš fond udžbenika i priručnika je besplatno stavljen na raspolaganje i članovima i drugima“, kazao je Kovač, no, nije objasnio kako je tačno realizovan projekat za koji su dobili novac od Grada Trebinja.

Prema Kovačevim riječima, njegovo Udruženje nije konkurisalo za novac od Grada Trebinja otkada je on dobio skupštinski mandat krajem 2020. godine. Upitan da li je „Nomokanon“ dobijao novac od Grada prije toga, Kovač odgovara da su „imali neke uplate prilikom osnivanja, ali ne u značajnom iznosu“.

Milan Kovač bio je odbornik u trebinjskoj Skupštini i ranije, od 2012. do 2016. godine, ali kao član i kandidat Srpske demokratske stranke koja je tada bila dio vladajuće koalicije. SDS je napustio pred lokalne izbore 2016. godine da bi u martu 2019. došao na čelo trebinjskog odbora Ujedinjene Srpske. Nakon toga, Kovač je postavljen za direktora Direkcije za razvoj u Elektroprivredi RS.

Sa njegovim dolaskom u ERS, krenulo je i „Nomokanonu“ koji je od 2019. do 2021. godine od ovog javnog preduzeća dobio skoro 16.400 maraka sa PDV-om za isticanje vizuelnih obilježja.

Kovač za „Direkt“ tvrdi da je njegovo udruženje ovaj novac opravdalo tako što je vizuelna obilježja ERS-a isticalo na svom reklamnom materijalu koji koristi u svom radu. Ističe da ne smatra da je „Nomokanon“ dobijao javni novac političkim uticajem.

„Ne smatram apsolutno, zato što zahtjev nisam potpisao, niti podnio ja. Osim toga, predsjednik ne troši ta sredstva, već se ona troše u skladu sa zakonom i odlukama organa udruženja. Mi smo jedno od stotinu udruženja u RS koja su dobila ova sredstva“, rekao je Kovač.

Upitan ko je onda potpisivao zahtjeve ako nije on kao odgovorno lice, Kovač odgovara da „Nomokanon“ nije „udruženje jedan čovjek“, da predsjednik jeste odgovorno lice, ali da se novac troši u skladu sa zakonom i statutom udruženja.

Kada je „Nomokanon“ osnovan, navedeno je da su njegovi osnovni ciljevi „poštovanje pravde i pravičnosti kroz sve vrste aktivnosti, unapređenje pravne svijesti , etike i kulture, uz maksimalna zalaganja za ljudska prava i slobode, modernu pravnu državu i pravni sistem“.

 

 

*Tekst je nastao u saradnji sa Transparency International u BiH.

Close