Direktorka trebinjskog Doma zdravlja demantuje republičke insitucije

Direktorka trebinjskog Doma zdravlja demantuje republičke insitucije

Direktorka Doma zdravlja (DZ) Trebinje Branka Drašković uputila je na mejl adresu portala „Direkt“ demanti na tekst „Trebinje: zdravstvo bolesno od politike“, koji smo objavili 27. maja ove godine.

branka draskovic

Branka Drašković, direktorka rebinjskog Doma zdravlja (Foto: Trebinje live)

U svom demantiju Drašković u stvari navodi kako zvanične informacije koje je „Direkt“ dobio iz institucija Republike Srpske nisu tačne i naglašava kako je naše izvještavanje tendenciozno te kako dezavuišemo javnost.

Zbog toga od nas traži da hitno „opozovemo“ dijelove našeg teksta i objasnimo da smo „objavili neistinito istraživanje“.

Tekst koji je „Direkt“ objavio nije neistinit! Može biti neistinit utoliko ukoliko su zvanične republičke institucije dostavljale neistinite podatke. Ako je to tako, onda imamo mnogo veći problem.

No, krenimo redom.

Drašković najprije demantuje podatak da je u trebinjskom Domu zdravlja u periodu korone zaposleno sedam osoba, tvrdeći da nije zaposlena nijedna. Međutim, zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje RS kažu drugačije.

Podatak da je u DZ zaposleno sedam osoba, pet dana prije našeg teksta, objavili su i prenijeli brojni mediji. Naime, podatak je zvaničan i dobijen u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, a iza njega stoji Zavod za zapošljavanje RS. Dostavljen je novinarki koja je pisala o (ne)zaposlenosti u periodu korone. Kako jedan te isti podatak može biti problematičan u jednom mediju, a u drugom ne?

Na upit „Direkta“ Zavodu za zapošljavanje RS, u petak (29.05.2020.) je iz trebinjske Filijale stigao odgovor da je, naknadnom provjerom utvrđeno da je u DZ zaposlen, ipak, samo jedan radnik. Ako ćemo vjerovati zvaničnim institucijama, onda ne možemo vjerovati direktorki koja kaže da nije zaposlen nijedan. No, nejasno je i kako iz iste institucije u pet dana u javnost izlaze dvije različite zvanične informacije. U objašnjenju koje je „Direkt“ dobio iz trebinjske Filijale stoji da bolnice i domovi zdravlja u njihovoj evidenciji pripadaju istoj djelatnosti- djelatnosti bolnica.

U nastavku možete pročitati odgovor trebinjske Filijale zavoda za zapošljavanje.

Nejasno je kako je centralna služba Zavoda za zapošljavanje mogla jasno da razdvoji koliko je ljudi zaposleno u DZ, a koliko u Bolnici i kako su ti podaci različiti u odnosu na one iz trebinjske Filijale. U odgovoru novinarki koja je radila tekst, čak su Bolnica Trebinje i Dom zdravlja navedeni kao „poslodavci koji su zaposlii najviše lica sa evidencije u navedenom periodu (period pandemije korona virusa – 19.03 – 15.05. 2002, prim. aut).

Sporni i podaci Poreske uprave

Drašković nadalje nalazi spornim i zvanične podatke Poreske uprave Republike Srpske (PURS).

„Posebno želimo da naglasimo da podaci o visini duga Doma zdravlja, navedeni tabelarnim prikazom, u navedenom tekstu, nisu tačni“, izričita je u svom demantiju Drašković.

Međutim, „Direkt“ ove podatke nije mogao izmisliti. Podaci su u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama našem portalu dostavljeni iz Poreske uprave Republike Srpske. U odgovoru na naš upit iz PURS su, radi lakšeg pregleda, dostavili tabelu, čiju vjerodostojnost direktorka Drašković dovodi u pitanje.

Drašković se koristi prilikom da još jednom naglasi kako je uspjela da stvori preduslove da 2018. godinu DZ završi pozitivnim rezultatima, te savjetuje kako bismo se trebali „potruditi da javnosti dostavljamo zvanične, tačne i egzaktne podatke“.

Direktorka vjerovatno smatra da pozitivni rezultati, uštede i domaćinsko poslovanje treba da nam budu vijest. Podsjećamo, to, po svim uzusima novinarske profesije (pođemo li od one – nije vijest da je pas ujeo čovjeka, već da je čovjek ujeo psa), ne može biti vijest, već isključivo dobar materijal za kakav plaćeni PR tekst. Podsjećamo sve rukovodioce ustanova i preduzeća i nosioce svih javnih fukncija da njihov posao i jeste da posluju domaćinski i pozitivno, da čuvaju narodne pare, s njima raspolažu racionalno, transparentno i da javnost u svakom trenutnu ima pravo da zna gdje je, na koga i kako utrošena svaka njihova marka. Stoga, svako lično isticanje dobrih rezultata za nas može biti samo promocija.

Takođe, podatak da je 2018. godine DZ pozitivno poslovao mi nismo sakrili, niti pogrešno interpretirali. Jasno je istaknut u pregledu koji smo objavili pozivajući se na portal akta.ba.

Budući da direktorka tvrdi kako smo nešto tendenciozno objavili, evo i objašnjenja. Naime, da je 2019. godina završena u rekordnom plusu, mi bismo taj podatak objavili (isto kao što smo naveli podatak da je završena u minusu), a ostatak bismo prikazali u tabeli, kako smo i u ovom slučaju uradili. Godina 2019. je posljednja za koju imamo konkretne i potpune podatke o poslovanju (budući da je 2020. godina tekuća). Da ne bismo gomilali brojke, i u tekstu i u ilustracijama koje ga prate, odlučili smo da za posljednju godinu napišemo iznos, a da ostatak priložimo čitaocima na uvid. To je u skladu sa dobrim primjerima praksi koje se tiču ekonomičnosti teksta i lakšeg pregleda za čitaoce. Stoga, odbacujemo direktorkine tvrdnje da je naše izvještavanje u tom dijelu, ili bilo kom drugom, bilo tendenciozno.

Dalje, „Direkt“, navodeći podatke o dugu DZ iz 2019. godine, nije objašnjavao da je dug nastao zbog lošeg poslovanja i nedomaćinskog odnosa, već je, podsjećamo, čitaocima samo dao na uvid tu informaciju. Sugestija Drašković, kako bismo nešto trebali istražiti, može biti dobronamjerna, ali u ovom slučaju smatramo da to nije.

Multifunkcionalni 4D aparat

U dijelu koji se odnosi na nabavku i korištenje multifunkcionalnog 4D aparata, podsjećamo da kao novinari imamo puno pravo da objavimo svoja provjerena saznanja i da pritom zaštitimo svoje izvore, nazivajući ih „dobro upućeni“, jer to i jesu. Dovodeći naša nezvanična saznanja na nivo neprovjerene glasine smatramo da je direktorka pokušala omalovažiti i učiniti beznačajnim naše istraživanje.

Nezvanično saznanje podrazumijeva saznanje koje nije saopštila zvanična institucija, a koje, takođe, može biti validno. Na nezvanična saznanja i informacije svaki novinar ima prava, budući da zvanične institucije često kriju podatke koji su pod njihovom kontrolom, ili ih, pak, pokušavju uljepšati.

„...S tim u vezi, svaki ponuđač koji je učestvovao u postupku i koji je imao interes za dodjelu ugovora, imao je pravo na izjavljivanje žalbe, odnosno da pokrene postupak pravne zaštite, a ako nije, kako tvrdite, imao nikakve šanse na tenderu, onda nije trebao ni da učestvuje u postupku javne nabavke“, navodi direktorka Drašković u svom demantiju.

Napominjemo da to što se drugi ponuđač nije žalio nije argument da nepravilnosti nije bilo, već prije će biti da je spoznao kako sistem, pogotovo u oblasti javnih nabavki, funkcioniše.

Nije tačno da naš medij, kako Drašković kaže, dezavuiše javnost, budući da je upravo ta javnost i uputila novinarke „Direkt“ portala na sva dešavanja.

Činjenica je da sve veći broj pacijentkinja odlučuje da ginekološke preglede obavlja u Nevesinju ili u nekoj privatnoj ginekološkoj ambulanti. Čak i neke žene koje su zaposlene u trebinjskim javnim zdravstvenim ustanovama na 4D ultrazvučni pregled idu u privatne ambulante, iako, kako kažete, tu uslugu u punom kapacitetu imaju u DZ. Ako se „navedeni ultrazvučni aparat koristi u skladu sa potrebama pacijentkinja“, zbog čega one odlaze na druga mjesta?

Opasku da smo te navode trebali provjeriti direktno u ginekološkoj ambulanti smatramo nepotrebnom, budući da smo pitanje u vezi sa korištenjem aparata postavili direktorki Drašković, smatrajući da ona mora znati šta se događa u svakoj od službi Doma zdravlja.

Zbog svega navedenog smatramo da je demantij gospođe Drašković samo pokušaj zastrašivanja novinarki „Direkta“, a nikako ispravka netačnih navoda.

U nastavku možete pročitati demanti direktorke Doma zdravlja Trebinje Branke Drašković koji prenosimo u cjelosti i bez intervencija.

 

 

Close