Trebinjski gradonačelnik rekorder u ignorisanju novinarskih zahtjeva za pristup informacijama

Trebinjski gradonačelnik rekorder u ignorisanju novinarskih zahtjeva za pristup informacijama

Zakoni o slobodi pristupa informacijama, u BiH i na nivou oba entiteta, nisu garanti da će građani i novinari nesmetano doći do informacija koje su pod kontrolom javnog organa. 

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić (Foto: Direkt)

Iako za pristup informacijama od javnog značaja ne bi trebalo da bude prepreka brojni primjeri u praksi ukazuju da ih, ipak, ima.

Primjena zakona trebalo bi da omogući građanima kontrolu nad radom predstavnika vlasti, da štiti od zloupotreba i omogući građanima da učestvuju u donošenju odluka.

Širom svijeta 28. septembar se obilježava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i garantovano je svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji propisuju osnovna ljudska prava.

Gdje je zapelo?

Grad Trebinje na čelu sa gradonačelnikom Mirkom Ćurićem ovogodišnji je rekorder po broju neodgovorenih pitanja i izignorisanih zahtjeva portala „Direkt“. Iako je dugo vremena na tronu bio Gordan Mišeljić, direktor Hidroelektrana na Trebišnjici (HET), po kome je zakon tu da bi se kršio, Ćurić je to više puta u praksi i pokazao.

Najmanje deset pitanja koje su novinarke "Direkta" uredno slale na adresu trebinjskog gradonačelnika ostalo je bez odgovora.

Zakonski rokovi odavno su probijeni, gradonačelnik odbija da se javi na telefon, a odbija da nam da izjave na javnim događajima. Više puta novinarke „Direkta“ zahtjeve za pristup informacijama slale su mejlom, poštom, predavale ih na protokol, pozivale službu za odnose s javnošću, kabinet gradonačelnika, lično gradonačelnika, slale mu SMS i viber poruke, uručivale pitanja lično, no svaki pokušaj da dobijemo informacije, koje je dužan da nam dostavi, bio je bezuspješan.

Ništa susretljiviji nije bio ni HET, a bez odgovora na naše zahtjeve za pristup informacijama bilo je i preduzeće Rudnik i termoelektrana Gacko. Nije se, doduše, proslavila ni Opština Gacko. Osim što se oglušio na naše zahtjeve za pristup informacijama od javnog značaja načelnik Milan Radmilović izignorisao je i naše telefonske pozive.

Slična iskustva bilježe i novinari u drugim redakcijama u BiH.

Urednica i novinarka portala eTrafika Vanja Stokić za „Direkt“ navodi kako je, da bi dobila odgovor, nadležne morala da podsjeća čak 36 puta.

Vanja Stokić, urednica eTrafike

Vanja Stokić, urednica eTrafike (Foto: privatna arhiva)

Imala sam slučaj sa Vladom Brčko distrikta kada sam tražila informacije o deponovanim javnim sredstvima u privatnim bankama. Oni su debelo probili zakonski rok, bili bezobrazni i na kraju portparolka mi je rekla – šta ti više hoćeš od nas, poslala si nam zahtjev, rekla koji je rok, mi ti nismo odgovorili i šta sad. Onda su mi ipak odgovorili, ali dio informacija nisam mogla da pročitam. Mislim da su to uradili namjerno“, rekla je Stokić koja u posljednje vrijeme muku muči sa dobijanjem odgovora iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS u vezi sa ubistvom Davida Dragičevića.

Institucije nije tužila, jer, navodi, male redakcije nemaju dovoljno resursa za tako nešto. Stokić, ipak, smatra da je to velika greška i navodi da bi tužbama možda odgovorni bili natjerani da postupaju po zakonu.

Time su se vodili i u Centru za istraživačko novinarstvo BiH. Naime, prošle godine objavili su da su dobili devetu presudu u svoju korist  nakon što su tužili institucije zbog nedostavljanja traženih informacija.

Dragana Božić, novinarka portala "Mondo"

Dragana Božić, novinarka portala "Mondo" (Foto: Direkt)

Novinarka portala „Mondo“ Dragana Božić smatra za „Direkt“ da je Zakon o slobodi pristupa informacijama poprilično dobro urađen, ali se ne primjenjuje kako bi trebalo.

Kaže da od institucija često dobije informacije, ali one nisu potpune i ne odnose se uvijek na ono što traži.

„Najveći problem je to što dobijem odgovor koji ne odgovara postavljenom pitanju. Dešavalo se da nam ne odgovore nikako, ali te teme nama nisu u tom momentu bile od nekog velikog značaja, pa smo onda to nekako pustili da ode. Dešavalo se da dugo čekamo odgovor, ali nakon insistiranja ga dobijemo“, navodi Božić.

Institucije u BiH nedovoljno transparentne

Transparensi internešnal (TI) BiH je na osnovu istraživanja sprovedenog u junu ove godine o dostupnosti informacija u 159 javnih preduzeća u BiH zaključio da javna preduzeća nisu dovoljno transparentna kada se od njih zatraže informacije od javnog značaja. Jedan od najčešćih uzroka nedovoljne transparentnosti je, zaključili su, pogrešno tumačenje procedura i Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH.

Kao najčešće razloge za nedostavljanje traženih informacija, javni organi su navodili obimnost dokumentacije ili nemogućnost da je dostave u zakonskom roku. Neki su, navode u TI, odgovarali u formi obavještenja, a ne traženih informacija.

Istraživač u TI Damjan Ožegović naglasio je na konferenciji koja je održana povodom Međunarodnog dana slobodnog pristupa informacijama da je potrebno pojačati kaznene odredbe za prekršoce.

TI, pozivajući se na svoje istraživanje, zaključuje da građani i ostali subjekti treba potpuno da budu upoznati sa radom javnih organa, kako bi bili osposobljeni i ohrabreni za aktivno učestvovanje u donošenju odluka.

Opština Ljubinje je na više zahtjeva za pristup informacijama koje je uputio portal „Direkt“ odgovorila uredno i u zakonski predviđenom roku.

Zaključeno je da je cilj ZoSPI u BiH ustanoviti da su informacije pod kontrolom javnog organa javno dobro i da javni pristup promoviše veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, da svaka fizička osoba ili pravni subjekat imaju pravo pristupa u najvećoj mogućoj mjeri, u skladu sa javnim interesom, te da javni organi imaju obavezu da objave te informacije.

Iz institucije Ombudsmena BiH podsjećaju da svi građani imaju pravo da zahtijevaju odgovornost i transparentnost rada javnih institucija i upravo zakoni kojim se uređuje sloboda pristupa informacijama predstavljaju ključni instrument za osiguranja navedenih principa djelovanja vlasti.

Ombudsmeni pozivaju javne organe, na svim nivoima vlasti, da osiguraju efikasniju primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama i proaktivnim pristupom u objavljivanju informacija svoj rad učine transparentnim.

Close