Aleksandar Vučić je “najsiromašniji” predsjednik u regionu? BH trio sa platama po evropskom standardu? U nastavku čitajte koliko zarađuju najviši funkcioneri u regiji i šta sve posjeduju…
Piše: Ika Ferrer Gotić/Forbes/N1
Kontributori uz autora: Ivan Radak, urednik Forbes Srbija; Bojana Humar, urednica Forbes Slovenija; Đurđica Klancir, urednica Forbes Hrvatska i Biljana Matijašević, urednica Forbes Crna Gora.
Finansijski krajolik najviših državnih funkcionera nije samo pitanje lične privatnosti, nego je to ključni aspekt odgovornosti i izgradnje povjerenja unutar demokratskog okvira. Iako se često, posebno u Bosni i Hercegovini, novinari i dalje bore s pristupom informacijama koje su od javnog značaja, transparenost služi kao moćno sredstvo, ne samo u prepoznavanju potencijalnog sukoba interesa unutar vladajuće strukture, nego i u ublažavanju potencijalnih etičkih propusta.
Nedostatak transparentnosti izaziva špekulacije i narušava povjerenje javnosti u integritet najviše funkcije. Nedavna istorija obiluje primjerima lidera koji se suočavaju sa skandalima i kontroverzama koji proizlaze iz neotkrivenih finansijskih veza, što dovodi do okaljanog naslijeđa i narušenog povjerenja javnosti.
Građani imaju pravo da znaju kako im se troši novac
Vlade na Zapadnom Balkanu, kao i u svakoj drugoj demokratskoj regiji, odgovorne su svojim građanima. Mjere kao što su finansijske revizije, javno izvještavanje i napori na transparentnosti su na snazi kako bi se osiguralo da se javna sredstva, uključujući platu predsjednika, koriste na odgovarajući način i u skladu sa zakonom.
Svaka zemlja priprema godišnji vladin budžet u kojem su navedeni planirani rashodi, uključujući plate vladinih službenika, a samim tim i platu predsjednika. Porezni prihodi su ključna komponenta javnih fondova. Vlada prikuplja poreze od građana i preduzeća, kao što su porezi na dohodak, porez na dodatu vrijednost (PDV) i drugi nameti. Stoga građani imaju pravo da znaju kako se troši novac koji su svojim rukama zaradili.
Prije nego što uporedimo plate najviših dužnosnika zemalja regije, važno je i da se osvrnemo na ekonomski standard svake od ovih zemalja i procijenimo da li su primanja i imovina koju posjeduju u skladu sa životnim standardom zemlje u kojoj vrše dužnost.
Ekonomija i životni standard zemalja naše regije
Srbija
“Ekonomija je ostala ispod cenzusa na parlamentarnim izborima u Srbiji. Nedovoljno jasno komunicirana, površno ponuđena i nepogrešivo smještena u pogrešne okvire, izgubila se iz fokusa i kao takva propala” – piše urednik Forbesa Srbija, Ivan Radak u ekonomskoj analizi.
“U povećanje plata od 30 posto ne vjeruje niko u ovoj zemlji, opća mjesta kao što je povećanje standarda građana ne zaslužuju ni kružić na biračkom listiću onih koje je opozicija htjela da izvede na birališta, a podizanje „ekonomskog bedema“ oko Srbije još manje. Vladajuća stranka u tome je bila mnogo učinkovitija dajući apsolutne cifre iako istrgnute iz konteksta” – stoji u analizi.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas živi gotovo 400 hiljada ljudi manje, nego otprije deset godina, objavio je to Državni zavod za statistiku u prvim rezultatima popisa stanovništva u toj državi. Standard građana u Hrvatskoj je za četvrtinu niži od prosjeka Evropske unije, procjene su to Evropskog statističkog ureda. Hrvatska je na 13. mjestu u redoslijedu članica s najvećim rastom kupovne moći. Iza Hrvatske su samo Portugal, Slovačka, Mađarska, Grčka, Rumunija i Bugarska.
Slovenija
Slovenija se pak nalazi među zemljama članicama EU koja kontinuirano bilježi ekonomski rast i jačanje standarda. Nakon revizije stope rasta BDP-a 2022. godini na 2,5%, Evropska komisija predviđa da će se rast BDP dodatno usporiti na 1,3% u 2023. Uz smanjenje inflacije na 3,9% u 2024., rast će se povećati zahvaljujući tekućoj snažnoj investicionoj aktivnosti i potrošnji stanovništva. Evropska komisija predviđa da će deficit državnog budžeta dostići vrhunac od 3,7% BDP-a u 2023. godini – zbog slabijeg rasta i jednokratnih izdataka za obnovu nakon ljetnih poplava, kao i mjera za ublažavanje (ekonomskog i socijalnog) uticaja visokih cijena energije. Evropska komisija i predviđa da će se deficit državnog budžeta smanjiti na 3,3% BDP-a u 2024. i 2,9% u 2025. godini.
Poređenja radi, prosječni troškovi života u Srbiji su 25% niži nego u Sloveniji. Slovenija zauzima 45. mjesto na listi najskupljih zemalja na svijetu. Prosječna plata nakon oporezivanja dovoljna je da pokrije troškove života za 0,8 mjeseci u Srbiji u poređenju sa 1,2 mjeseca u Sloveniji. Slovenija se nalazi na 36. mjestu najboljih zemalja za život na svijetu, dok Srbija recimo na 68., prema podacima livingcost.com.
Bosna i Hercegovina
Posljednji podaci o visini potrošačke korpe i prosječne plate pokazuju da četvoročlanoj porodici u Bosni i Hercegovini nedostaje 800 maraka da preživi mjesec. BiH spada u red zemalja sa najvećim fiskalnim opterećenjima na rad. I pored toga, građani FBiH opterećeni su nizom parafiskalnih nameta – što bi bilo razumljivo da privrednici ostvaruju korist od javne usluge. Ipak, brojni problemi su i dalje u zdravstvu, niske penzije, i loše druge socijalne usluge.
Plate u Bosni i Hercegovini ostaju nepromijenjene. Minimalna plata u Federaciji BiH trenutno je 596 KM (304 eura), a u Republici Srpskoj 700 KM (357). U Republici Srpskoj, naredne sedmice sastaje se socioekonomsko vijeće, prilikom čega će se razgovarati o minimalnoj plati u iznosu od 1.050 KM (537 eura). Nadležni najavljuju i nove mjere u borbi protiv sive ekonomije i novi fiskalni sistem.
Crna Gora
Svjetska banka je objavila memorandum kojim se naglašava potreba da Crna Gora radi u pravcu strategije održivijeg rasta kako bi ubrzala svoju konvergenciju ka životnom standardu Europske unije (EU). Uprkos značajnom napretku u protekloj deceniji, Svjetska banka predviđa da će, ukoliko Crna Gora nastavi sa stopom rasta od prije pandemije, biti potrebno skoro 40 godina da prosječni dohodak građana Crne Gore dostigne prosječne nivoe dohotka EU.
Navodi se da bi Crna Gora trebala da osnaži javne institucije i ojača vladavinu prava kako bi podržala uticaj nove strategije rasta. Nedosljedna implementacija zakonskih okvira i visok nivo sive ekonomije predstavljaju izazove za ekonomski razvoj i ometaju integraciju u EU.
Plate predsjednika i predsjednica u regionu
Prema javno dostupnim podacima o ličnom dohotku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prima neto platu od 1.715 eura mjesečno, što je najniža predsjednička plata u regionu, dok njegova kolegica Nataša Pirc Musar najvišu i iznosi 3.728 eura, podatak je za predsjednicu Slovenije koji se odnosi na novembar 2023., u iznos pored osnovne plate uključen je i dodatak na prošlo radno doba. Uzimajući u obzir da je Slovenija zemlja našeg regiona s najvišim životnim standardom, predsjednica Slovenije prima tek tristotinjak eura više od članova Predsjedništva BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, prima mjesečnu neto platu od 3.136 eura, dok članovi Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović i Denis Bećirović, po 3.390 i 3.315 eura mjesečno. Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, ima za 200 eura višu platu od Aleksandra Vučića i iznosi 1.932 eura, dok Zoran Milanović prima neto mjesečnu platu od 3.555 eura.
Male plate ne znače uvijek pozitivan znak. Neadekvatne plate mogu stvoriti okruženje pogodno za korupciju. Ako državni službenici nisu plaćeni za život, oni bi mogli biti podložniji mitu ili drugim oblicima korupcije kao sredstvo za dopunu svojih prihoda. Pravedna naknada može pomoći u ublažavanju ovih rizika i promovirati etičko ponašanje među javnim službenicima.
Dok neadekvatne plate mogu doprinijeti korupciji, previsoke plate koje nekoreliraju sa standardom života građana također mogu predstavljati rizik. Službenici koji zarađuju znatno više nego što je potrebno mogu biti manje motivisani da služe javnom interesu i skloniji da se upuste u koruptivne radnje, pod pretpostavkom da su njihove finansijske potrebe već zadovoljene.
Plate premijera i premijerki u regionu
Slična je situacija i kada su premijerske pozicije u pitanju. Premijerka Srbije, Ana Brnabić, prima znatno nižu platu od svojih kolega u regionu i ona iznosi 1.240 eura neto. Najviše novca za sada izdvaja Slovenija za Roberta Goloba, 3.874 eura (podatak se odnosi na novembar 2023, u iznos pored osnovne plate uključen je i dodatak na prošlo radno doba), dok je predsjedavajuća Vijeća Ministara BiH, Borjana Krišto, odmah iza slovenačkog premijera sa 3.356 eura neto. Potom dolazi hrvatski premijer, Andrej Plenković, sa 3.195 eura i premijer Crne Gore, Milojko Spajić, sa 1.891 eura.
Aleksandar Vučić: Skromna primanja, skromna i imovina, ali nepopustljivo jaka vlast
Predsjednik Srbije, prema podacima iz registra o imovini i prihodima koji vodi Agencija za borbu protiv korupcije Srbije, osim što mjesečno ima neto prihod od plate koja iznosi 200.962,27 dinara, u svom vlasništvu ima garsonjeru od 30 kvadratnih metara, stečenu kupovinom.
Nastavak teksta čitajte na OVOM LINKU