Zavrzlame oko sukoba interesa bilećkih odbornika - upitne odluke Komisije

Zavrzlame oko sukoba interesa bilećkih odbornika – upitne odluke Komisije

Republička komisija za sukob interesa u organima vlasti RS imala je pune ruke posla u posljednjem sazivu bilećke Skupštine. Iako je prošlo već pola njihovog mandata, nekima od odbornika utvrđivanje sukoba interesa još traje. Drugi su se, pak, zbog utvrđenog sukoba odrekli posla, dok je trećima na upitan način donijeto rješenje da nisu u sukobu interesa. No, sankcija za utvrđeni sukob svakako nema, što otvara pitanje smisla navedenih procedura.

Uljarević, Radmilović i Radan

Prema posljednjem rješenju Komisije, Miodrag Uljarević, odbornik Srpske demokratske stranke u bilećkoj Skupštini, nalazi se u sukobu interesa. Razlog je što mu Zakon o lokalnoj samoupravi RS ne dozvoljava da u isto vrijeme bude odbornik i uposlenik Opštinske uprave Bileća. Krajem septembra ove godine, Komisija je Uljareviću potvrdila sukob interesa na šta je on izjavio žalbu, ali konačni ishod njegovog predmeta biće poznat nakon što stigne drugostepena odluka.

Branka Radmilović nije, a jeste u sukobu interesa?

Grupa odbornika, zajedno sa grupom građana, optužila je Branku Radmilović, odbornicu “Snage Hercegovine”, za sukob interesa, jer je glasala za svoje imenovanje za vršioca dužnosti direktora JU Centar za socijalni rad, a zatim i za opštinski budžet iz kog se ova ustanova finansira. No, Komisija je u julu ove godine donijela konačno rješenje prema kome Radmilović nije u sukobu interesa. Rješenje je potpisala predsjednica Komisije Obrenka Slijepčević.

Međutim, u razgovoru za “Direkt”, Slijepčević tvrdi da odbornik ne može glasati za svoje imenovanje na mjesto vršioca dužnosti direktora.

“Vrhovni sud je u jednom slučaju rekao da je odbornik mogao glasati za sebe i Komisija je reagovala sa zaključkom da je to nonsens”, rekla je Slijepčević.

Na naše pitanje kako je, onda, Komisija donijela odluku da Radmilović nije u sukobu interesa, Slijepčević tvrdi da u postupku nisu imali dokaze da je ova odbornica glasala za svoje imenovanje i za budžet.

“Nismo imali taj spis da je glasanje bilo javno i da je ona glasala za sebe, to je sukob interesa. To je nedozvoljeno, kao i njeno glasanje za budžet. Mi imamo ono što nam dostavi Skupština, a ako nemamo dokaza, moramo ići u korist stranke. Ako je ona glasala za sebe, imamo pravo da ponovo provedemo postupak, odnosno saslušanje pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću. Ko ima dokaze da je Radmilović glasala za sebe, nek slobodno podnese prijavu, može i anonimno, i postupak će se ponoviti i svi će biti pozvani na saslušanje”, tvrdi Slijepčević.

Obrenka Slijepčević

Sa druge strane, advokat Drago Babić, koji je zastupao podnosioce prijave protiv Radmilović, za “Direkt” kaže da je Komisiji dostavio sve što treba.

“Ona je bila dužna da traži da joj se dostavi sve od Skupštine opštine, pa između ostalog, i prijedlog da se dostavi spis u kome se vidi da je glasanje na spornoj sjednici Skupštine bilo javno, pri čemu je Radmilović glasala za sebe”, pojašnjava Babić.

I predsjednik bilećke Skupštine Srđan Rogan za naš portal tvrdi da je Komisiji dostavio sve što mu je tražila.

Kako, onda, Komisija nije dobila ovaj spis koji je bio ključan za utvrđivanje sukoba interesa Branke Radmilović, ostaje nepoznanica.

Krivična prijava i dalje na snazi

Zbog spornog glasanja Branke Radmilović, opozicioni bilećki odbornici u maju ove godine podnijeli su krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju protiv načelnika Miljana Aleksića, predsjednika SO-a Srđana Rogana, te sekretarice Skupštine Dragice Bajat.

Kako su naveli u krivičnoj prijavi, Radmilović je bila u sukobu interesa kada je glasala za nacrt budžeta, kao i za svoje imenovanje na mjesto vršioca dužnosti direktora Centra za socijalni rad koji se finansira iz opštinskog budžeta, čime je oštetila lokalni budžet za 50.000 maraka.

“Aleksić, Rogan i Bajat da su dozvolili da Radmilović glasa iako je bila u sukobu interesa. Nisu je spriječili iako su, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, bili dužni da to učine. U oba slučaja odlučujući glas je bio glas lica koje je u sukobu interesa, pošto je glasanje bilo 10:9. Iako su bili dužni da spriječe glasanje lica koje je u sukobu interesa izuzmu iz procesa glasanja, to prijavljeni nisu uradili, pa je, stoga, ova prijava osnovana isto kao što je osnovana i prijava da ista lica odbijaju da podnosiocima prijave daju zapisnik i odluke sa spomenute sjednice SO Bileća“, naveli su u krivičnoj prijavi.

Bez obzira na drugostepenu odluka Komisije, advokat Drago Babić, koji zastupa bilećke opozicionare u ovom predmetu, kaže da od krivične prijave neće odustati upravo zbog toga što i dalje smatra da je Radmilović morala biti u sukobu interesa kada je glasala za budžet i za sebe.

Iz Okružnog tužilaštva Trebinje za “Direkt” su potvrdili da je u ovom predmetu istraga u toku.

Bez sankcija nakon utvrđivanja sukoba interesa

No, i kada se zavrzlame oko utvrđivanja sukoba interesa riješe, rezultat u praksi nema baš puno smisla. To nam je potvrdila i sama Obrenka Slijepčević koja kaže da nema sankcija za one kojima se  sukob dokaže, a koji se, bez obzira na to, ne odreknu svog mandata ili radnog mjesta.

“Nikom nije oduzet mandat u posljednjih 12 godina, već sve ostaje na moralnoj odgovornosti. Naš zakon kaže da stranka ima pravo da riješi sukob interesa, a i međunarodni standardi  su da se sukobom interesa upravlja, a da se ne oduzima mandat. Problem je Izborni zakon koji je takav da nije u mogućnosti da oduzme mandat. Zakon o sprečavanju sukoba interesa kaže da on apriori nije krivično djelo, pa je vraćanje mandata jedino pokazatelj napretka svijesti kod ljudi da je moralno da tako postupite ako ste u sukobu interesa”, jasna je Slijepčević.

Radan: Osjećam se demoralisano

Odbornik Ujedinjene Srpske u bilećkoj Skupštini Saša Radan, kome je sukob interesa utvrđen u martu prošle godine, odlučio je da postupi po odluci Komisije. Umjesto da se odrekne mandata, on se tada odrekao radnog mjesta u Opštinskoj upravi Bileća. Iako je ovaj potez sa demokratskog stanovišta moralan, Radan se zbog njega danas ne osjeća zadovoljno. Odrekao se posla na neodređeno vrijeme u zamjenu za četverogodišnji mandat sa mjesečnom odborničkom naknadom od 300 maraka.

“Zamrznut mi je radni odnos, ali to je, u stvari, otkaz, jer stoji da me poslodavac može vratiti na posao ako bude potrebe kad završim sa bavljenjem javnim poslom, što se, najvjerovatnije, neće dogoditi. Osjećam se demoralisano što živim u ovakvom sistemu, jer gori je selektivan zakon nego diktatura”, ističe Radan za naš portal.

No, dok ne dođe do promjene Izbornog zakona, spovođenje odluka Komisije zavisiće isključivo od osjećaja za moral svakog pojedinca koji se bavi javnim poslom.

Close